SCIENTIFIC COOPERATION TO SUPPORT RESPONSIBLE FISHERIES IN THE ADRIATIC SEA MiPAF Food and Agriculture Organization of the United Nations Italian Mini

Transkripcija

1 SCIENTIFIC COOPERATION TO SUPPORT RESPONSIBLE FISHERIES IN THE ADRIATIC SEA MiPAF Food and Agriculture Organization of the United Nations Italian Ministry of Agriculture and Forestry Policies AdriaMed GCP/RER/010/ITA Adriatic Fishery Associations - First AdriaMed Meeting Split, Croatia 17 th 18 th July 2001 Shoqatat e Peshkimit ne Adriatik - Takimi i Pare i AdriaMed-it Split, Kroaci Korrik 2001 Jadranske ribarske udruge - Prvi sastanak AdriaMed-a Split, Hrvatska spranj 2001 Associazioni della Pesca in Adriatico - Primo Meeting di AdriaMed Spalato, Croazia luglio 2001 Jadranska ribiška združenja - Prvo srečanje v okviru AdriaMed-a Split, Hrvaška,17. in 18. julij 2001 AdriaMed Technical Documents No.6 Termoli (Italy), July 2002 GCP/RER/010/ITA/TD-06

2 The conclusions and recommendations given in this and in other documents in the Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea Project series are those considered appropriate at the time of preparation. They may be modified in the light of further knowledge gained in subsequent stages of the Project. The designations employed and the presentation of material in this publication do not imply the expression of any opinion on the part of FAO or MiPAF concerning the legal status of any country, territory, city or area, or concerning the determination of its frontiers or boundaries. Perfundimet dhe rekomandimet e dhena ne kete dhe ne dokumenta te tjere te serise se Projektit Kooperimi Shkencor ne mbeshtetje te Peshkimit te Pergjegjeshem ne Detin Adriatik konsiderohen te gjithe te pershtatshem per kohen kur jane pergatitur. Ato mund te modifikohen ne driten e njohurive te reja qe do te fitohen ne stadet e ardhshme te Projektit. Skicimet dhe paraqitja e materialit ne kete publikim nuk duhet te nen kuptohen si shfaqje e ndonje opinioni nga ana e FAO-s ose e MiPAF-it persa i perket statusin legal te cdo vendi,territori, qyteti ose zone, ose ne lidhje me percaktimine kufijve e ndarjeve te tij. Zaključci i preporuke dane u ovom i ostalim dokumentima projekta Znanstvena suradnja za podršku odgovornom ribarstvu u Jadranskom moru smatrani su odgovarajućima u trenu pripreme dokumenta. Mogu se promijeniti u svjetlu budućih saznanja i u predstojećim fazama Projekta. Odrednice i prikaz materijala u ovoj publikaciji ne znače izražavanje bilo kakvog stava FAO-a ili MiPAF-a u svezi zakonskog statusa neke države, regije, grada ili područja, ili u svezi određivanja njezinih granica. Le conclusioni e le raccomandazioni riportate in questo e negli altri documenti relativi al Progetto Cooperazione Scientifica a Supporto della Pesca Responsabile nel Mare Adriatico sono quelle emerse al momento della redazione degli stessi e potranno essere modificate alla luce di ulteriori informazioni che emergeranno nel corso del Progetto. La FAO e il MiPAF, con le definizioni utilizzate e la presentazione di questa pubblicazione, non esprimono alcuna opinione riguardo allo stato giuridico di qualunque paese, territorio, città o area geografica, né riguardo alla determinazioni di frontiere o confini. Zaključki in priporočila v tem in drugih dokumentih projekta Znanstveno sodelovanje za podporo odgovornemu ribištvu v Jadranskem morju se nanašajo na čas njihove priprave. Lahko so spremenjeni glede na pridobljena znanja v poznejših fazah projekta. Uporabljene oznake in predstavljeni materiali v tej publikaciji ne vsebujejo mnenja izraženega s strani FAO ali MiPAF in ne vplivajo na pravni položaj katerekoli države, ozemlja, mesta ali območja ter ne vplivajo na določanje njihovih mej in območij.

3 ii Preface The Regional Project Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea (AdriaMed) is executed by the Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) and funded by the Italian Ministry of Agriculture and Forestry Policies (MiPAF). AdriaMed was conceived to contribute to the promotion of cooperative fishery management between the participating countries (Republics of Albania, Croatia, Italy and Slovenia), in line with the Code of Conduct for Responsible Fisheries adopted by the UN- FAO. Particular attention is given to encouraging and sustaining a smooth process of international collaboration between the Adriatic Sea coastal countries in fishery management, planning and implementation. Consideration is also given to strengthening technical coordination between the national fishery research institutes and administrations, the fishery organizations and the other relevant stakeholders of the Adriatic countries. Hyrje Projekti Rajonal Kooperimi Shkencor per te mbeshtetur Peshkimin e Pergjegjeshem ne Detin Adriatik (AdriaMed) zbatohet nga Organizata e Ushqimit dhe e Bujqesise e Kombeve te Bashkuara (FAO) dhe eshte themeluar nga Ministria e Politikave Bujqesore dhe Pyjore te Italise (MiPAF). AdriaMed-i mendoi te kontribuoje ne menaxhimin e perbashket te peshkimit midis vendeve pjesemarrese (Republikat e Shqiperise, Italise, Kroacise dhe Sllovenise) ne perputhje me Kodin e Drejtimit per nje Peshkim te Pergjegjeshem te pranuar nga OKB-FAO. Vemendje e vecante i eshte dhene perkrahjes dhe mbeshtetjes te nje procesi bashkepunimi nderkombetar ndermjet vendeve te detit Adriatik ne menaxhimin e peshkimit, ne planifikimin dhe zbatimin e tij. Me rendesi eshte konsideruar gjithashtu koordinimi teknik ndermjet instituteve kerkimore dhe administratave kombetare te peshkimit, organizatave te peshkimit dhe te interesuarve te tjere te rendesishem te vendeve te Adriatikut. Uvod Regionalni projekt Znanstvena suradnja za podršku odgovornom ribarstvu u Jadranskom moru (AdriaMed) provodi Food and Agriculture Organization Ujedinjenih naroda (FAO) a financira Ministarstvo Poljoprivrede i šumarstva Republike Italije (MiPAF). AdriaMed je zasnovan kako bi pomogao promociji zajedničkog upravljanja ribarstvom zemalja-članica (Republike Albanija, Hrvatska, Italija i Slovenija) u skladu s Kodeksom Odgovornog Ribarstva koji je usvojio UN-FAO. Posebna se pažnja poklanja poticanju i održavanju procesa međunarodne suradnje obalnih država Jadranskog bazena na područjima upravljanja, planiranja i provođenja ribarstvene prakse. Pažnja se posvećuje i jačanju tehničke kooperacije nacionalnih instituta za ribarstvo i odgovarajuće administracije, ribarskih udruga i drugih relevantnih sudionika u ribarstvu zemalja Jadranskog bazena. Prefazione Il Progetto Regionale Cooperazione Scientifica a Supporto della Pesca Responsabile nel Mare Adriatico (AdriaMed) è realizzato dalla Organizzazione delle Nazioni Unite per l'agricoltura e l'alimentazione (FAO) e finanziato dal Ministero Italiano delle Politiche Agricole e Forestali (MiPAF). Obiettivo del Progetto AdriaMed è quello di contribuire alla promozione della gestione cooperativa della pesca tra le nazioni partecipanti (Albania, Croazia, Italia e Slovenia), in linea con il Codice di Condotta per la Pesca Responsabile

4 iii adottato dalle Nazioni Unite-FAO. Particolare attenzione viene data dal Progetto AdriaMed nell incoraggiare e sostenere il processo lineare di collaborazione internazionale tra gli Stati costieri del Mare Adriatico, in particolare riguardo alle attività di gestione, pianificazione e implementazione della pesca, nonché il potenziamento del coordinamento tecnico tra Istituti nazionali di ricerca sulla pesca, le Amministrazioni, le Organizzazioni della pesca e gli altri rilevanti interlocutori del settore degli Stati adriatici. Predgovor Regionalni projekt Znanstveno sodelovanje za podporo odgovornemu ribištvu v Jadranskem morju (AdriaMed) izvršuje Organizacija Združenih narodov za prehrano in kmetijstvo (FAO) in ga financira italijansko Ministrstvo za kmetijsko in gozdarsko politiko (MiPAF). AdriaMed predstavlja prispevek k pospeševanju skupnega upravljanja z ribištvom med sodelujočimi državami (R. Albanija, R. Hrvaška, R. Italija in R. Slovenija) v smislu Kodeksa odgovornega ribištva, ki so ga sprejeli ZN-FAO. Posebna pozornost je posvečena vzpodbujanju in vzdrževanju enakomernih procesov mednarodnega sodelovanja med državami ob obalah Jadranskega morja pri upravljanju z ribištvom, načrtovanju in izvrševanju. Pozornost je posvečena krepitvi tehnične koordinacije med nacionalnimi ribiškimi raziskovalnimi ustanovami in upravo, ribiškimi organizacijami in ostalimi pristojnimi nepristranskimi telesi jadranskih držav. FAO-AdriaMed Project HQ Corso Umberto I, Termoli (CB), Italy Tel: Fax: faoadriamed@faoadriamed.org URL:

5 iv GCP/RER/010/ITA-- Publications/ Publikime/ Publikacije/ Pubblicazioni/ Publikacije The AdriaMed Project publications are issued as a series of Technical Documents (GCP/RER/010/ITA/TD-00) and Occasional Papers (GCP/RER/010/ITA/OP-00) related to meetings, missions and research organized by or conducted within the framework of the Project. Occasionally, relevant documents may be translated into national languages as AdriaMed Translations (GCP/RER/010/ITA/AT-00). Comments on this document would be welcomed and should be sent to the Project headquarters: Publikimet e Projektit AdriaMed kane dale si nje seri e Technical Documents (GCP/RER/010/ITA/TD-00) dhe e Occasional Papers (GCP/RER/010/ITA/OP-00) qe i referohen takimeve, misioneve dhe kerkimeve te organizuara ose te drejtuara nga struktura e Projektit. Me kete rast, dokumentat perkates mund te perkthehen ne gjuhet kombetare si perkthime te AdriaMed-it (AdriaMed Translations, GCP/RER/010/ITA/AT-00). Komentet mbi kete dokument jane te mirepritura dhe duhet te dergohen ne seline qendrore te Projektit: Publikacije AdriaMed-a objavljuju se kao niz Technical Documents (GCP/RER/010/ITA/TD-00) i Occasional Papers (GCP/RER/010/ITA/OP-00) vezanih za sastanke, misije i istraživanja organizirana ili provedena u okviru Projekta. Povremeno, važni se dokumenti mogu prevesti na jezike državasudionica u vidu AdriaMed Translations (GCP/RER/010/ITA/AT-00). Svi su komentari na ovaj dokument dobrodošli i mogu se poslati na adresu čelništva Projekta: Le pubblicazioni del Progetto AdriaMed sono redatte come Technical Documents (GCP/RER/010/ITA/TD-00) e Occasional Papers (GCP/RER/010/ITA/OP-00) e riguardano riunioni, missioni e ricerche organizzate o condotte nell ambito del Progetto. Occasionalmente, alcuni documenti possono essere tradotti nelle lingue nazionali come AdriaMed Translations (GCP/RER/010/ITA/AT-00). Sono graditi commenti a questo documento, che andranno inviati alla sede centrale del Progetto: Publikacije projekta AdriaMed so iz serije izdaj Technical Documents (GCP/RER/010/ITA/TD-00) in Occasional Papers (GCP/RER/010/ITA/OP-00), ki se nanašajo na sestanke, misije in raziskave organizirane ali vodene znotraj okvirov projekta. Občasno so pomembni dokumenti prevedeni v nacionalne jezike kot prevodi AdriaMed (AdriaMed Translations, GCP/RER/010/ITA/AT-00). Komentarji na ta dokument so dobrodošli in morajo biti poslani na sedež projekta: FAO AdriaMed, Corso Umberto I, Termoli (CB) Italy faoadriamed@faoadriamed.org For bibliographic purposes this document should be cited as follows/ Per qellime bibliografike ky document mund te citohet si vijon/ Za potrebe bibliografije ovaj se dokument citira kako slijedi/ In bibliografia il presente documento deve essere citato come segue/ Za bibliografske namene mora biti dokument naveden sledeče: AdriaMed Adriatic Fishery Associations First AdriaMed Meeting. Shoqatat e Peshkimit ne Adriatik-Takimi i Pare i AdriaMed-it. Jadranske ribarske udruge Prvi sastanak AdriaMed-a. Associazioni della Pesca in Adriatico Primo Meeting di AdriaMed. Jadranska ribiška združenja Prvo srečanje v okviru AdriaMed-a. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD-06. AdriaMed Technical Documents, 6: 168 pp.

6 v Preparation of this document This document is the final version of the report of the AdriaMed Meeting on Adriatic Fishery Associations, organised by the FAO-AdriaMed Project (Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea) in Split, 17 th 18 th July Pergatitja e ketij dokumenti Ky dokument eshte versioni final i raportit te Takimit te AdriaMed me Shoqatat e Peshkimit ne Adriatik, i organizuar nga FAO-Projekti AdriaMed (Kooperimi Shkencor ne mbeshtetje te Peshkimit te Pergjegjeshem ne Detin Adriatik) ne Split, Korrik Priprema dokumenta Ovaj je dokument završna verzija izvješća s AdriaMed sastanka s temom Jadranske ribarske udruge, koji je organizirao FAO-AdriaMed Projekt (Znanstvena suradnja za podršku odgovornom ribarstvu u Jadranskom moru) u Splitu, srpanj Preparazione di questo documento Questo documento è la versione finale del Rapporto del Meeting AdriaMed sulle Associazioni della Pesca dell Adriatico, organizzato dal Progetto FAO-AdriaMed (Cooperazione Scientifica a Supporto della Pesca Responsabile nel Mare Adriatico) a Spalato, luglio Priprava tega dokumenta Ta dokument je končna verzija poročila s sestanka AdriaMed-a o jadranskih ribiških združenjih, ki ga je organiziral projekt FAO-AdriaMed (Znanstveno sodelovanje za podporo odgovornemu ribištvu v Jadranskem morju) v Splitu, 17. in 18. julij Acknowledgements/ Falenderime/ Zahvale/ Ringraziamenti/ Zahvale The assistance provided by the Croatian Chamber of Crafts and Trades, particularly by Ms Nada Brezec, for the organization of the Meeting is gratefully acknowledged. Ndihmesa e dhene nga Dhoma e Artizanatit dhe e Tregetise te Kroacise, vecanerisht nga Znj.Nada Brezec per organizimin e Takimit, meriton nje falenderim te vecante. Na pomoći pruženoj u organizaciji sastanka srdačno se zahvaljujemo Hrvatskoj obrtničkoj komori, a posebno gospođi Nadi Brezec. Si ringrazia la Camera dell Artigianato e del Commercio della Croazia, e in particolare la Sig.ra Nada Brezec, per l aiuto nell organizzazione del Meeting. Najlepše se zahvaljujemo za pomoč, ki jo je nudila hrvaška Zbornica za obrt in trgovino, še posebej ga. Nada Brezec pri organizaciji sestanka.

7 vi AdriaMed. Adriatic Fishery Associations First AdriaMed Meeting. Split, July Shoqatat e Peshkimit ne Adriatik-Takimi i Pare i AdriaMed-it. Split, Korrik Jadranske ribarske udruge Prvi sastanak AdriaMed-a. Split, spranj Associazioni della Pesca in Adriatico Primo Meeting di AdriaMed. Spalato, luglio Jadranska ribiška združenja Prvo srečanje v okviru AdriaMed-a. Split, 17. in 18. julij AdriaMed Technical Documents. No.6. GCP/RER/010/ITA/TD-06, Termoli, 2002: 168 pp. ABSTRACT The first AdriaMed Meeting on the Adriatic Sea Fishery Associations was held in Split, Croatia on the 17 th 18 th July The meeting was attended by 29 participants from Albania, Croatia, Italy and Slovenia. The main objective of the meeting was to gain knowledge of the organizational system of the fishery sector at Adriatic level; to discuss the fishery associations priorities at basin level; to identify and propose topics of cooperation; to support the establishment of a network of fishery associations of the Adriatic Sea as a permanent Working Group. A brief presentation of the FAO AdriaMed Project was given to the participants and recent developments of the main activities were illustrated. An overview of the Code of Conduct for Responsible Fisheries was presented: the background and historical development of the Code, its nature and objectives and selected features of its content were highlighted. The representatives of the fisheries associations of the Adriatic Sea expressed strong support for the provision of the Code, noting among other points the important role to be played by resource users in order to achieve responsible fisheries. The need to develop every aspect of fisheries cooperation at Adriatic Sea basin level was strongly advocated. A brief overview of the fishery sectors in each participating country was given. A memorandum on common and priority topics highlighted during the meeting was issued. PERMBLEDHJE E SHKURTER Takimi i Pare AdriaMed me Shoqatat e Peshkimit te Detit Adriatik u mbajt ne Split, Kroaci ne Korrik Takimi u ndoq nga 29 pjesemarres nga Shqiperia, Italia, Kroacia dhe Sllovenia. Objektivi kryesor i takimit ishte marrja e njohurive mbi sistemin e organizimit te sektorit te peshkimit ne vendet e Adriatikut; diskutimi i prioriteteve te shoqatave te peshkimit per kete pellg; identifikimi dhe propozimi i temave te kooperimit; mbeshtetja per krijimin e nje rrjeti te shoqatave te peshkimit te Detit Adriatik si nje Grup Pune i perhershem. Pjesemarresve ju be nje paraqitje e shkurter e Projektit FAO AdriaMed dhe u ilustruan zhvillimet e fundit te veprimtarive kryesore. U paraqit nje veshtrim mbi Kodin e Drejtimit per nje Peshkim te Pergjegjeshem: u nenvizuan prejardhja dhe zhvillimi historik i Kodit, natyra e tij, objektivat dhe vecorite kryesore te permbajtjes se tij. Perfaqesuesit e shoqatave te peshkimit te Detit Adriatik shprehen mbeshtetje te forte per zbatimin e Kodit, duke theksuar nder te tjera rolin e rendesishem qe duhet te luajne perdoruesit e burimeve ne menyre qe te arrihet nje peshkim i pergjegjshem. U mbrojt me force nevoja per te zhvilluar cdo aspekt te kooperimit te peshkimit ne nivelin e pellgut te Detit Adriatik. Nga cdo vend pjesemarres u dha nje veshtrim i shkurter i sektoreve te peshkimit. Gjate takimit u arrit ne nje memorandum mbi ceshtjet e perbashketa prioritare qe u vune ne dukje.

8 vii SAŽETAK Prvi sastanak AdriaMed-a o Jadranskim ribarskim udrugama održan je u Splitu, Hrvatska, od srpnja Sastanku je prisustvovalo 29 sudionika iz Albanije, Hrvatske, Italije i Slovenije. Cilj sastanka bilo je stjecanje znanja o sustavu organizacije ribarstvenog sektora na razini cijelog Jadrana; diskusija o prioritetima udruga na razini cijelog bazena; identificiranje i predlaganje načina suradnje; podrška stvaranju mreže Jadranskih ribarskih udruga kao stalne Radne skupine. Sudionicima je ukratko predstavljen FAO AdriaMed Projekt, nakon čega su im izloženi dosadašnji rezultati osnovnih aktivnosti. Izložen je i pregled Kodeksa Odgovornog Ribarstva: pozadina i povijesni razvoj Kodeksa, posebno su naglašeni njegova priroda i ciljevi, te određene posebno značajne stavke. Predstavnici su izrazili čvrstu podršku stvaranju Kodeksa, primječujući između ostalog važnu ulogu u postizanju odgovornog ribarstva koju će imati sami korisnici. Posebno je zagovarana potreba razvoja svih aspekata ribarstvene suradnje na Jadranu. Kratko je predstavljeno stanje ribarstvenog sektora u svakoj pojedinoj zemlji-sudionici. Sastavljen je memorandum koji navodi zajedničke i prioritetne teme i interese navedene tijekom sastanka. RIASSUNTO Il primo Meeting di AdriaMed sulle Associazioni della Pesca in Adriatico si è tenuto a Spalato in Croazia il 17 e 18 luglio All incontro sono intervenuti 29 partecipanti provenienti da Albania, Croazia, Italia e Slovenia. Gli obiettivi dell incontro sono stati: acquisire informazioni sul sistema organizzativo della pesca in Adriatico; discutere le priorità delle associazioni della pesca a livello di bacino; identificare e proporre tematiche di cooperazione; sostenere la realizzazione di una rete di Associazioni della pesca in Adriatico come Gruppo di Lavoro permanente. Dopo una breve descrizione del Progetto AdriaMed e dei recenti sviluppi delle sue principali attività, è stato presentato il Codice di Condotta per la Pesca Responsabile, illustrandone l origine, l evoluzione storica, la natura, gli obiettivi, ed evidenziandone alcune importanti caratteristiche. I rappresentanti delle Associazioni della pesca nel Mare Adriatico hanno espresso un forte sostegno alle indicazioni del Codice e hanno sottolineato, tra gli altri punti, l importanza del ruolo che gli utilizzatori della risorsa devono assumere per conseguire una pesca responsabile. Le Associazioni hanno, inoltre, decisamente appoggiato la necessità di sviluppare ogni aspetto della cooperazione nell ambito della pesca in tutto il bacino Adriatico. Infine, è stata presentata una breve panoramica dei settori della pesca in ciascun Paese partecipante, ed è stato preparato un Memorandum sulle comuni questioni prioritarie emerse durante il Meeting. IZVLEČEK Prvo srečanje AdriaMed-a o jadranskih ribiških združenjih je bilo v Splitu (Hrvaška) od 17. do 18. julija Sestanka se je udeležilo 29 udeležencev iz Albanije, Hrvaške, Italije in Slovenije. Glavni namen srečanja je bil pridobiti znanje o organizacijskem sistemu ribiškega sektorja na nivoju Jadrana, razpravljati o prednostnih nalogah ribiških združenj na nivoju bazena, prepoznati in predlagati teme za sodelovanje, podpreti ustanovitev mreže ribiških združenj ob Jadranskem morju kot stalne delovne skupine. Udeležencem je bil na kratko predstavljen projekt FAO AdriaMed in ilustriran sedanji potek glavnih aktivnosti. Predstavljen je bil Kodeks odgovornega ribištva: ozadje in zgodovinski razvoj Kodeksa, njegova narava in namen ter poudarjene nekatere značilnosti iz vsebine. Predstavniki ribiških združenj ob Jadranskem morju so izrazili močno podporo ukrepom Kodeksa, poudarili so pomembno vlogo, ki jo ima uporaba virov za dosego odgovornega ribištva. Zagovarjali so močno potrebo po razvoju vseh vidikov ribiškega sodelovanja v jadranskem bazenu. Podali so kratek pregled ribiških sektorjev v vseh sodelujočih državah. Izšel je memorandum o skupnih in glavnih poglavjih, o katerih so razpravljali na sestanku.

9 viii Table of Contents Table of contents... Greetings from the local authorities Opening of the Meeting and election of the Chairperson and Vice-Chairperson... Adoption of the Agenda and arrangements for the Meeting Objectives of the Meeting A brief presentation of the AdriaMed Project and information to the participants on recent developments of the main activities... An appreciation of the Code of Conduct for Responsible Fisheries from Adriatic resource users.... A brief overview of the fishery sectors in each participating country from the fishery stakeholders point of view Resource users opinions of the current exploitation dynamics of the Adriatic Sea fishery resources.. Identification and discussion of common and priority issues around the Adriatic basin which can be conducted within the AdriaMed Project framework... Synthesis of the items discussed. Regional network of Adriatic resource users and their representatives.. Other matters.. Annex A: List of Participants.. Annex B: The speech of the Croatian Assistant Minister Annex C: Agenda. Annex D: Proposed Geographical Management Units in the Adriatic Sea Annex E: Priority species whose stocks are shared in the Adriatic Sea.. Annex F: Background and historical development of the Code of Conduct for Responsible Fisheries. Annex G: Memorandum on common and priority topics viii

10 ix Treguesi i Permbajtjes Treguesi i Permbajtjes.... ix Pershendetje nga autoritetet vendore Hapja e Takimit dhe zgjedhja e Kryetarit dhe Nen-Kryetarit Miratimi i Rendit te dites dhe i rregullimeve per Takimin Objektivat e Takimit Nje paraqitje e shkurter e Projektit AdriaMed dhe informimi i pjesemarresve mbi zhvillimet e fundit te veprimtarive kryesore Nje vleresim i perdoruesve te burimeve te Adriatikut per Kodit e Drejtimit per Peshkimin te Pergjegjeshem Nje veshtrim i shkurter mbi sektoret e peshkimit te cdo vendi pjesemarres sipas pikepamjeve te prodhuesve Mendimet e perdoruesve te burimeve mbi dinamikat aktuale te shfrytezimit te burimeve peshkore te detit Adriatik Identifikimi dhe diskutimi i ceshtjeve prioritare te perbashketa per pellgun e Adriatikut qe mund te drejtohen brenda kuadrit te Projektit AdriaMed Sinteza e ceshtjeve te diskutuara. 52 Rrjeti rajonal i perdoruesve te burimeve dhe i perfaqesuesve te tyre Ceshtje te tjera Aneksi A: Lista e Pjesemarresve Aneksi B: Fjala e Ndihmes Ministrit Kroat Aneksi C: Rendi i dites. 59 Aneksi D: Njesite Gjeografike te Menaxhimit te detin Adriatik Aneksi E: Llojet prioritare,rezervat e te cilave jane te perbashketa ne Detin Adriatik Aneksi F: Prejardhja dhe zhvillimi historik i Kodit te Drejtimit per Peshkimi te Pergjegjeshem s Aneksi G: Memorandumi mbi ceshtjete te perbashketa dhe prioritare

11 x Sadržaj Sadržaj... Pozdrav predstavnika lokalne vlasti Otvaranje sastanka i odabir Predsjedavajućeg i njegova zamjenika Usvajanje Dnevnog reda i protokola sastanka Ciljevi sastanka Kratka prezentacija AdriaMed Projekta i izvještaj sudionicima o rezultatima najvažnijih aktivnosti... Ocjena Kodeksa Odgovornog Ribarstva od strane korisnika resursa Jadrana..... Kratak pregled sektora ribarstva u svakoj od zemalja-sudionica sa stanovišta izravno uključenih u ribarstvo Mišljenje korisnika resursa o sadašnjoj dinamici iskorištavanja ribarstvenih resursa Jadranskog mora... Identifikacija i rasprava o zajedničkim i prioritetnim temama na području Jadrana koje se mogu provesti u okviru AdriaMed Projekta Sinteza rasprave.... Regionalna mreža korisnika resursa Jadrana i njihovih predstavnika..... Razno..... Annex A: Lista sudionika..... Annex B: Govor Pomoćnika Ministra Republike Hrvatske Annex C: Dnevni red.... Annex D: Geografske gospodarstvene jedinice Jadranskog mora Annex E: Prioritetne vrste čiji su stokovi zajednički u Jadranskom moru..... Annex F: Pozadina i povijesni razvoj Kodeksa Odgovornog Ribarstva... Annex G: Memorandum o zajedničkim i prioritetnim temama x

12 xi Indice Indice... Saluto delle Autorità Locali... Apertura del Meeting e nomina del Presidente e del Vice-Presidente... Approvazione dell'agenda e delle disposizioni per il Meeting... Obiettivi del Meeting... Breve presentazione del Progetto AdriaMed ed informazione ai partecipanti sugli sviluppi delle principali attività... Valutazione del Codice di Condotta per la Pesca Responsabile da parte degli utilizzatori della risorsa in Adriatico... Breve panoramica degli operatori sui settori della pesca in ciascuno dei paesi partecipanti... Opinioni degli utilizzatori della risorsa sulle dinamiche attuali di sfruttamento della pesca nel Mare Adriatico Identificazione e discussione di comuni questioni prioritarie nel bacino Adriatico considerabili nell ambito del Progetto AdriaMed Sintesi delle questioni discusse... Rete regionale degli utilizzatori della risorsa nel bacino Adriatico e loro rappresentanti... Varie ed eventuali... Annesso A: Lista dei Partecipanti... Annesso B: Discorso del'assistente Ministro Croato.... Annesso C: Agenda... Annesso D: Unità Geografiche di Gestione proposte nel Mar Adriatico... Annesso E: Specie prioritarie con stock condivisi tra i Paesi Adriatici... Annesso F: Origine ed evoluzione storica del Codice di Condotta per la Pesca Responsabile... Annesso G: Memorandum sulle comuni questioni prioritarie emerse nel corso del Meeting... xi

13 xii Kazalo Kazalo... Pozdrav predstavnikov lokalnih oblasti.. Otvoritev srečanja in izvolitev predsednika in podpredsednika Sprejem dnevnega reda in potek srečanja Namen srečanja Kratka predstavitev projekta AdriaMed in informacije udeležencem o sedanjem poteku glavnih aktivnosti..... Pomen Kodeksa odgovornega ribištva za uporabnike jadranskih ribolovnih virov.... Kratek pregled ribiškega sektorja v državah udeleženkah z nepristranskega zornega kota... Mnenja uporabnikov virov o sedanji dinamiki izkoriščanja ribolovnih virov v Jadranskem morju... Določitev in razprava o skupnih in prednostnih temah jadranskega bazena, ki se jih lahko obravnava v okviru projekta AdriaMed.... Sinteza dnevnega reda.... Regionalna mreža jadranskih uporabnikov virov in njihovi predstavniki.. Razno..... Dodatek A: Seznam udeležencev..... Dodatek B: Govor hrvaškega pomočnika ministra Dodatek C: Dnevni red... Dodatek D: Zemljepisne upravne enote na Jadranu Dodatek E: Prednostne vrste, katerih staleži so v Jadranskem morju skupni.... Dodatek F: Ozadje in zgodovinski razvoj Kodeksa odgovornega ribištva. Dodatek G: Dogovor o skupnih in prednostnih temah xii

14 Jadranske ribarske udruge Prvi sastanak AdriaMeda Split srpanj 2001 Pozdrav predstavnika lokalne vlasti (Točka Dnevnog reda br. 1) 1. Prvi sastanak AdriaMeda s temom Jadranske ribarske udruge održan je , srpnja u Hotelu Split, u Splitu, Hrvatska 2. Sastanku su prisustvovala trideset i tri sudionika iz Albanije, Hrvatske, Italije i Slovenije. Osoblje Food and Agriculture Organization (FAO) sačinjavalo je Sekretarijat. Lista sudionika data je u Annexu A ovog izvješća. 3. Sastanak je otvorio gospodin Andro Kumarić, predsjednik Županijske obrtničke komore koji je pozdravio sudionike i zahvalio FAO-AdriaMed-u na organizaciji ovakvog skupa. Ovo naglašava značaj suradnje u Jadranskoj regiji. Kratku dobrodošlicu zaželio je i gospodin Kajo Bočkaj, dogradonačelnik Splita, koji je izrazio svoje nade u povoljan ishod susreta. 4. Gospodin Ivan Katavić, Pomoćnik Ministra Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske zahvalio je projektu AdriaMed na izboru grada Splita za mjesto susreta. Naglašen je fundamentalni značaj ekonomske i znanstvene regionalne suradnje. Istaknuti su problemi ribarskih industrija, a posebno je priznanje dato aktivnostima AdriaMed-a, posebno onih koje su usredotočene na resurse male plave ribe u istočnom Jadranu. Nadalje, naglašena je i tradicionalna povezanost Hrvatske s Jadranskim morem, kao i doprinos njenih građana u razvoju i napretku ribarstva. Tekst govora Pomoćnika Ministra dat je u Annexu B ovog izvješća. 5. Gospodin Marcello Apicella, Konzul Republike Italije, zahvalio je FAO-u i predstavnicima lokalne Uprave na pozivu. Napomenuto je da je ribarska djelatnost u prošlosti često izazivala poteškoće. Konzul je naglasio značaj suradnje na razini bazena te značaj takve suradnje poglavito za Jadransko more. Primijećena je i inovativnost susreta i rasprava koje će mu uslijediti, te su iznesene najljepše želje za ishod susreta. Otvaranje sastanka i odabir Predsjedavajućeg i njegova zamjenika (Točka Dnevnog reda br. 2) 6. Koordinator AdriaMed-a zahvalio je svim sudionicima i regionalnim udrugama ribara na sudjelovanju. Predsjednik Županijske Obrtničke Komore Republike Hrvatske imenovan je za Predsjedavajućeg, a gospodin Aleksander Flloko iz Udruge profesionalnih ribara Albanije za njegova zamjenika. 69

15 Usvajanje Dnevnog reda i protokola sastanka (Točka Dnevnog reda br. 3) 7. Dnevni red kojeg je predložio Sekretarijat usvojen je bez izmjena (Annex C). Sekretarijat je postavio pitanje službenog jezika skupa, i zaključeno je da postoji potreba za prijevodom s talijanskog na hrvatski jezik i obrnuto. Engleski prijevod nije bio moguć iz tehničkih razloga. Ciljevi sastanka (Točka Dnevnog reda br. 4) 8. Sekretarijat je prezentirao ciljeve skupa. Naglašen je princip aktivnog sudjelovanja usvojen u AdriaMed-u. Sudionike se poticalo da podijele sve informacije koje imaju po pitanju tema o kojima se raspravljalo tijekom sastanka, kako bi se osigurao pozitivan ishod skupa. Naglašeni su glavni ciljevi AdriaMed Projekta, kao i značaj socioekonomskih pitanja vezanih uz ribarstvo na Jadranu. 9. U svom je uvodu Koordinator Projekta objasnio razloge održavanja ovog skupa. Posebno je naglasio kako se ovaj skup smatra nastavkom AdriaMed-a. U slučaju kada postoje zajednički ribolovni resursi, preporuča se intenzivna suradnja koja ne smije uključivati samo znanstvenike. Programe i aktivnosti usmjerene na učinkovito gospodarenje i zaštitu ribljih stokova moguće je postići i realizirati samo uz uključivanje svih korisnika i sudionika u ribarstvu. U ovom je svjetlu posebno značajna uloga ribarskih udruga, jer upravo one predstavljaju proizvodni segment. 10. Tijekom otvaranja 1.-og Sastanka Znanstvenog savjetodavnog povjerenstva (Scientific Advisory Committee SAC) Opće Ribarske Komisije za Mediteran (General Fisheries Commission for the Mediterranean GFCM) napomenuto je da kako bi bilo kakva strategija gospodarenja u ribarstvu bila održiva ona mora uzeti u obzir socijalnu dimenziju ribarske zajednice. Čisto znanstveni pristup gospodarenju ribarstvom nema izgleda za uspjeh ukoliko ga ne usvoje svi sudionici u ribarstvu.... Značaj socijalne dimenzije gospodarenja ribarstvom česta je tema razgovora raznih radnih grupa i sastanaka SAC-ova Pod-Odbora za Ekonomske i društvene znanosti. 11. U skladu s ciljem Projekta i gore navedenim, AdriaMed je namjeravao sazvati ovakav sastanak sedamnaest mjeseci nakon samog početka projekta kako bi se u tijek projekta uključio izravan proizvodni dio ribarstva. Ovo je bilo moguće samo kroz pristup koji zagovara sudjelovanje u aktivnostima projekta. Stvaranje Jadranske mreže udruga ribara mogao bi biti značajan korak u napretku projekta. Mreža bi mogla doprinjeti stvaranjem pilot plana ne samo za Jadranski bazen, već i za cijeli Mediteran. Rezultat ovog sastanka ne bi trebala biti samo prezentacija rezultata aktivnosti AdriaMeda. Izražena je nada da bi ovaj sastanak mogao predstavljati i pravi trenutak za raspravu o zajedničkim prioritetnim problemima. 12. Od ovog se sastanka očekivalo: stjecanje znanja na razini Jadranskog bazena o sustavu organizacije ribarstva; zajednička rasprava o prioritetima gospodarenja ribarstvom; identificiranje i predlaganje područja suradnje; podrška uspostavi mreže ribarskih udruga 70

16 na Jadranskom moru kao stalne Radne grupe (poput one ustanovljene u okviru AdriaMeda za zajedničke riblje resurse i socio-ekonomske probleme ribarstva). Kratka prezentacija AdriaMed Projekta i izvještaj sudionicima o rezultatima najvažnijih aktivnosti (Točka Dnevnog reda br. 5) 13. Gospodarenje ribljim stokovima (zajednički stokovi, nepodijeljeni stokovi, stokovi visoko migratornih vrsta i stokovi vrsta otvorenog mora) koje iskorištavaju dvije ili više zemalja iziskuje suradnju kako bi se zajamčila učinkovita zaštita i spriječio prijelov. Ovaj je naputak iznesen u Kodeksu Odgovornog Ribarstva (u daljnjem tekstu: Kodeks), a odnosi se na istraživanja i gospodarenje u ribarstvu, i usvojen je na Konferenciji Food and Agriculture Organization Ujedinjenih naroda (FAO) godine. 14. Jadran se može smatrati poluzatvorenim bazenom unutar Mediterana, koji je i sam veće poluzatvoreno more. Šest zemalja, u kojima se stupanj razvoja obalnog područja značajno razlikuje, leže na obalama Jadrana. Stokovi većine najznačajnijih komercijalnih vrsta zajednički su. Projekt Znanstvena suradnja za podršku odgovornom ribarstvu u Jadranskom moru, AdriaMed, zasnovan je kako bi poticao i promovirao međunarodnu znanstvenu suradnju na području ribarstva kao i zajedničko gospodarenje u skladu s Kodeksom. AdriaMed je Zakladni Regionalni Projekt, kojeg financira Italija kroz Ministarstvo šumarstva i poljoprivrede a provodi ga FAO. Jadranske zemlje koje sudjeluju u Projektu su Republike Albanija, Hrvatska, Italija i Slovenija. 15. Opći ciljevi AdriaMeda su: proširivanje i dijeljenje iskustava i znanja kako bi se potakao i održao proces međunarodne suradnje obalnih zemalja po pitanjima vezanim za gospodarenje u ribarstvu, planiranje i provedbu ribarstva; jačanje tehničke koordinacije između nacionalnih instituta za ribarstvo, administracije i korisnika resursa; uspostava mreže suradnje relevantnih institucija čiji je rad usko vezan s ribarstvom i koje su uključenje u gospodarenje ribljim resursima Jadrana. Puna podrška i suradnja nacionalnih uprava za ribarstvo, istraživača, riblje industrije i udruga ribara nužan je preduvjet za postizanje ciljeva Projekta. Aktivnosti AdriaMeda zasnivaju se na principu aktivnog sudjelovanja, i uključuju sve gore navedene stranke. 16. Regionalni projekti (npr. projekti koji pokrivaju više od jedne zemlje) imaju kompleksnu strukturu. Stoga se, s ciljem osiguravanja ispravne, dobro koordinirane i izjednačene primjene projekta, ugovori među institucijama smatraju od presudne važnosti. Dobro ustanovljeni ugovori među institucijama mogu biti garancija učinkovitosti velikog dijela projekta. AdriaMed raspolaže s dva takva tijela: Koordinacijski Odbor i Nacionalne Fokalne Točke. Osnovne aktivnosti u okviru AdriaMeda provode se u praksi kroz Koordinacijski Odbor, koji je bio ustanovljen kako bi procjenjivao i usmjeravao Projekt te odobravao njegov program. Sastanak Koordinacijskog Odbora organizira se uz prisustvo predstavnika Republika Albanije, Hrvatske, Italije i Slovenije. Predstavnici Europske komisijie, FAO-a i GFCM-a također su članovi Odbora. Nacionalne su Fokalne Točke imenovane kako bi predstavljale izravnu vezu svojih zemalja i Projekta. Nadalje, oni savjetuju i podržavaju Projekt na nacionalnoj razini, te koordiniraju određenim 71

17 Komponentama Projekta (Project Components) i pružaju podršku u sakupljanju informacija i podataka. Oni stoga osiguravaju učinkovit protok informacija i dobru komunikaciju prema i od nacionalnih znanstvenih institucija. 17. Primjena strategije AdriaMeda prvenstveno je zasnovana na identifikaciji prioritetnih tema koje pokrivaju najvažnija područja djelovanja a definirane su kao Komponente Projekta. One zapravo čine tehnički okvir znanstvene suradnje. Prioritetne teme identificiraju se zajedno s ekspertima iz cijele regije koji čine Radne grupe ili se ad hoc sastaju. Tijekom ovih sastanaka raspravlja se o aktivnostim Projekta (istraživanje, podučavanje, znanstvene publikacije, tehnička pomoć). Komponente Projekta AdriaMed za cilj imaju obuhvaćanje nekih osnovnih sektora ulovnog ribarstva na Jadranu, posebno onih koje se tiču zajedničkih stokova. Stoga se pitanja vezana za ribu, ribarstvenu biologiju, ribarsku flotu, socio-ekonomske aspekte ribarstva i korisnike resursa moraju razmotriti i razraditi na regionalnoj razini. Komponente Projekta mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije: Inventarne i Posebne Savjetodavne Usluge. Prva se skupina zanima primarno revizijom i procjenom postojećih znanstvenih informacija o ribarskom sektoru na Jadranu. Druga se pak sastoji od podrške pojedinim aktivnostima u ribarskom sektoru. Aktivnosti ove kategorije također za cilj imaju pružanje pomoći i savjeta svim zemljama kroz specifične intervencije (npr. nacionalna ulovna statistika). 18. Radne Grupe AdriaMeda predstavljaju početnu točku u stvaranju regionalne znanstvene mreže te su također i početni korak u smijeru dijeljenja saznanja o ribarstvu na razini bazena. Radne se Grupe sastoje od stručnjaka sa cijeklog područja Jadrana i otvorene su za stručnjake koji dolaze iz drugih područja. Većina aktivnosti koje su određene i planirane u okviru Radnih Grupa trenutno se primjenjuju u praksi. Ovi istraživački projekti nastavak su prioriteta identificiranih na područjima gdje se gospodari zajedničkim ribljim resursima. Između ostalog, vrijedi zamijetiti sljedeće aktivnosti: uspostavljanje mreže sakupljanja podataka i biološkog uzorkovanja za malu plavu ribu; određivanje populacijskih jedinica u zajedničkim stokovima sedam vrsta kroz analizu genetičke strukture; koćarska studija istočnog Jadrana (jesen 2001); regionalni seminar o osnovama dinamike ribljih populacija i procjeni stokova; pregled postojećih znanja i identifikacija opcija managementa za Pomo/Jabuka kritično stanište; procjena znanja o socio-ekonomskim pitanjima ribarstva na Jadranu i preliminarno određivanje zajendičkog radnog plana. 19. Sve navedene aktivnosti zasnovane su na suradnji budući se obavljaju na cijelom području Jadranskog bazena i uključuju različite nacionalne znanstvene institucije iz Albanije, Hrvatske, Italije i Slovenije. Većina istraživačkih aktivnosti AdriaMeda provode se s ciljem jačanja nacionalnog znanstveno-istraživačkog kapaciteta, standardizacije i usklađivanja znanstvenih metoda za vrijeme aktivnih seminara. Kao Regionalni Projekt FAO-a, AdriaMed igra važnu ulogu kao pilot projekt i za cijeli Mediteran. Neka pitanja o kojima se raspravljalo na Radnim Grupama kao i radovi koji su pripremljeni predstavljaju znanstveni doprinos na razini Mediterana. Radne Grupe AdriaMeda osmislile su znanstvene prijedloge usredotočene na područja za koja su stručnjaci naglasili da iziskuju posebnu pažnju. Među brojnim ovakvim prijedlozima, vrijedno je spomenuti određivanje i formulaciju najvažnijih zajedničkih stokova u 72

18 Jadranu, kako je navedeno u Annexu D, te prijedlog Geografskih Gospodarstvenih Jedinica na Jadranskom moru, kako je prikazano u Annexu E. Tijek i rezultati ovog ovog rada izneseni su u AdriaMed publikacijama (lista dosad objavljenih AdriaMed Tehničkih Dokumenata i Povremenih Radova data je na kraju ovog dokumenta). 20. Veze između Projekta i institucija-sudionika čine AdriaMed mrežu. Ona olakšava razvoj znanstvene suradnje (znanstvene institucije i administrativna tijela) i obuhvaća sustav komunikacije i razmjene informacija (web stranice, publikacije, baza podataka ulovnog ribarstva). Nadalje, mreža se također očituje kroz suradnju Projekta i GFCM Znanstvenog Savjetodavnog Odbora, GFCM Odbora za Akvakulturu, i UNEP MAP Strateškog Akcionog Plana za zaštitu bio-raznolikosti u Mediteranu (SAP BIO Project). Kako bi se povećala informiranost o pitanjima i aktivnostim vezanim za Jadran na regionalnoj razini, razvijena je i web-stranica ( koja se neprekidno ažurira. Ova se stranica smatra osnovnim mehanizmom širenja informacija. Ostali su mehanizmi publikacije poput Tehničkih Dokumenata, Prijevoda i Povremenih Radova koji mahom donose informacije sa sastanaka, misija i istraživanja provedenih u okviru Projekta. 21. Gotovo šesnaest mjeseci nakon Prvog Koordinacijskog Odbora na kojem su dati nacrti Projekta i radnog plana, mogu se iznjeti i opće primjedbe na metodologije i dostignute rezultate. Rezultati rada Radnih Grupa doprinose ocjeni Projekta kao pilot-projekta ne samo za Jadran već i za cijeli Mediteran. Osim tehničke podrške određenim aktivnostima u zemljama-sudionicama (podrška razvoju nacionalne baze podataka o ulovnom ribarstvu, obučavanje i sl.), Projekt polako poprima i katalitičku ulogu poticanja zajedničkog istraživanja u ribarstvu među zemljama bazena. Ovo pomaže uspostavi veza među različitim segmentima (administracija, istraživači i proizvodnja). Zapravo, mnoge aktivnosti vezane za komponente projekta koordiniraju se ne samo sa znanstvenim institucijama već i s odgovornim administrativnim tijelom uprave ribartsva. 22. Vrijedi zamijetiti da se kao rezultat zajedničke mreže suradnje uspostavljene u okviru Projekta trenutno po prvi puta na Jadranu planira ili zbiva nekoliko događaja. Među ostalima, to su: standardizirani pristup procjeni genetičke strukture i jedinica za neke zajendičke stokove; regionalna mreža luka za uzorkovanje za malu plavu ribu; zajednička pilot eho-studija kombinirana sa sakupljanjem ekoloških podataka na području cijelog Sjevernog Jadrana (npr. Hrvatska, Italija i Slovenija); regionalno usmjeren radni plan za istraživanje socio-ekonomskih aspekata ribarstva na Jadranu; regionalni forum korisnika ribljih resursa Jadranskog mora. 23. Primjećeno je da, u suglasju s Kodeksom i ciljem AdriaMed-a, ovaj sastanak spada u vizionarski dio Projekta, koji posebnu pažnju posvećuje pokušaju zbližavanja znanstvenih spoznaja (znanje istraživača) i primjenjenog znanja (znanje ribara). Ovo bi moglo pružiti osnovu za poboljšanje odgovornog gospodarenja i zaštite ribljih resursa. Iako se čini ambicioznim, AdriaMed može biti odgovarajuća pilot-prilika za pokušaj cjelovitijeg pomaka ka zajedničkom istraživanju u ribarstvu kao i zajedničkom gospodarenju. 73

19 Ocjena Kodeksa Odgovornog Ribarstva od strane korisnika resursa Jadrana (Točka Dnevnog reda br. 6) 24. Ova točka Dnevnog reda predložena je od strane predstavnika Odjela za planiranje i politiku ribarstva (Fishery Policy and Planning Division), FAO Sektora za Ribarstvo. Prezentacija se mahom usredotočila na: pozadinu i povijesni razvoj Kodeksa, njegovu prirodu i ciljeve te posebno naglašavanje nekih njegovih dijelova. Cjelovit prikaz dat je u Annexu F. Također je naglašeno očekivanje da će izravni sudionici ribarstva aktivno sudjelovati u promoviranju suradnje u odgovornom gospodarenju zajedničkim resursima. Najznačajniji izvaci iz gore spomenutog Kodeksa koji se odnose isključivo na ulogu ribara i ribarstvene industrije u primjeni Kodeksa navedeni su nešto kasnije. 25. Primijećeno je da je prvih šest od dvanaest Članaka Kodeksa općenite prirode, dok sljedećih šest sadržava posebnosti Kodeksa. Članak 4. Kodeksa tiče se primjene, monitoringa i ažuriranja. Inter alia, kaže da sve članice i ne-članice FAO-a, ribarska tijela i sve releventne subregionalne, regionalne i globalne organizacije, bez obzira jesu li državne ili ne-državne, kao i sve osobe koje se bave zaštitom, managementom i korištenjem ribolovnih resursa ili trguju ribljim proizvodima trebaju međusobno surađivati na ispunjenju i primjeni ciljeva i principa navedenih u Kodeksu. U praksi će se to najučinkovitije postići u trenu kada vlade, u uskoj suradnji s industrijom i ostalim zainteresiranim strankama, budu u mogućnosti ugraditi standarde Kodeksa u nacionalne politike u ribarstvu i odgovarajuću legislativu. Vlade bi također trebale poticati ribarske zajednice i industriju da razviju kodekse prakse (ili ponašanja u ribarstvu) koji će biti u suglasju s onima navedenim u Kodeksu. 26. Opći principi Kodeksa sadržani su u Članku 6 koji započinje s prvom tvrdnjom koja kaže «Države i korisnici živih bogatstava mora trebaju čuvati vodene ekosustave». To, između ostalog uključuje: promoviranje svijesti o odgovornom ribarstvu kroz edukaciju i obučavanje ribara i njihovo uključivanje u proces donošenja političkih odluka i njihovu implementaciju, kao i implementaciju samog Kodeksa; pružanje sigurne, zdrave i poštene radne okoline ribarima; promoviranje transparentnih odluka kroz informiranje, konzultiranje i eventualno zajedničko gospodarenje; zaštita prava ribara, kao i onih uključenih u sustav poticaja i mali obalni ribolov, kako bi se osigurao njihov životni standard. 27. Značaj međusobne suradnje različitih zemalja po svim pitanjima posebno je naglašen u Člancima 7 do 12. Naglašava se da mjere gospodarenja koje neka zemlja poduzme moraju biti u skladu sa sličnim mjerama koje je usvojila druga zemlja posebno ako love iste stokove. Konačno, iz Članka izvjesno je da će u mnogim situacijama (posebno na lokalnoj, nacionalnoj i sub-regionalnoj razini) biti nužno osloniti se na različite ugovore ili druge mehanizme. Oni formalno priznaju dijeljenje odgovornosti u gospodarenju i samu odgovornost državne uprave i institucija, bilo javnih (poput lokalne uprave) ili privatnih (poput udruga ribara) kao alternativu pridjeljivanju odgovornosti samo tijelima vlade i državne uprave. Ovo za sobom može povlačiti jačanje samouprave, samoregulacije i povećanje aktivnog sudjelovanja na razini same zainteresirane strane. 74

20 28. U raspravi koja je uslijedila, predstavnici udruga ribara Jadranskog bazena pohvalili su FAO-ve napore u promoviranju primjene Kodeksa. Predstavnici su izrazili punu podršku Kodkesu, primjećujući, između ostalog, važnu ulogu koju imaju korisnici resursa u postizanju odgovornog ribarstva. Snažno je zagovarana potreba za razvojem svih oblika suradnje u ribarstvu na razini Jadranskog bazena. 29. Predstavnik Ceha ribara Hrvatske naglasio je značaj ribara kao centralnih točaka gospodarenja ribarstvom pa samim tim i postizanja odgovornog ribarstva. Ovi zajednički i temeljni principi trebali bi se priznati i usvojiti u svim zemljama i od strane svih ribara. Znanost i administracija mogu biti od pomoći, ali od presudne je važnosti organiziranje ribara u udruge. Talijanski sustav ribarskih udruga iznesen je kao dobar primjer kojega će razmotriti hrvatski ribari. Hrvatska treba poduzeti izvjesne napore kako bi unaprijedila sustav udruga u ribarstvenom sektoru. Hrvatska Obrtnička Komora mogla bi pružiti izvjesnu pomoć. 30. Nadalje, zamijećeno je da učinkovita primjena koncepta Odgovornog Ribarstva ovisi o razini svijesti korisnika resursa što je pak usko vezano s razinom organizacije ribara. Ovaj mehanizam priučavanja i upoznavanja ribara s Odgovornim Ribarstvom iznimno je važan, pa je stoga mogućnost koju pruža AdriaMed u tom smjeru iznimno korisna. Potreba za stvaranjem veze između znanstvenih i primijenjenih iskustava i znanja, koja je već naglašena od strane Sekretarijata, u potpunosti je priznata. 31. Rečeno je da je AdriaMed pomogao i distribuirao prijevod Kodeksa na hrvatski i albanski jezik (talijanska i slovenska verzija ranije su napravljene). 32. Predstavnik Federcoopesca rekao je da su principi Kodeksa prihvaćeni, ali da postoji potreba za pojašnjavanjem stupnja primjenjivosti i odgovaranja trenutnom stanju i realnosti ribarstvenog sektora. Pravi je izazov pronaći načine ujedinjavanja istraživanja, administracije i proizvodnog sektora. Često se postavlja pitanje suradnje znanstvenog istraživanja i proizvodnog sektora. Stoga se iznimno cijeni značaj koji AdriaMed, u prezentaciji održanoj od strane Projektnog osoblja, daje potrebi za boljom integracijom znanja ribara i istraživača. Nadalje je rečeno da je na spojnici praktične i znanstvene aktivnosti moguće locirati glavnu točku, odnosno čimbenike koji određuju uspjeh ili neuspjeh bilo kojeg oblika gospodarenja. U ime Federcoopesca izražene su nade da će se suradnja znanstvenika i profesionalnih ribara popraviti i tako pružiti ribarima mogućnosti konkretnog razvoja ribarstva. 33. Predstavnik Udruge profesionalnih ribara Albanije, u ime ostalih nacionalnih udruga koje su sudjelovale na skupu, naglasio je da će Albanski ribari uvijek podržavati odrednice Kodeksa. Od početka devedesetih, Albanija je podržavala stvaranje i postavljanje osnovnih principa koji su uključeni u Kodeks na različitim međunarodnim skupovima i tijelima, poput dviju diplomatskih konferencija tijekom devedesetih, na kojima su sudjelovali na razini Ministarstva: prosinac 1994 na Kreti i studeni 1996 u Veneciji. Problem koji se sada postavlja je kako na pravi način primijeniti preporuke Kodeksa. 75

21 34. Pozvalo se na Članak 5 Kodeksa koji posebnu pažnju posvećuje zemljama u razvoju. FAO je pružio pomoć u oblikovanju Zakona o Ribarstvu i Akvakulturi u Albaniji (1995) koji se zasniva na očuvanju ribarskih resursa. Značajan se događaj zbio kada je Albanija kao pripadnica skupine zemalja istočnog Jadrana sudjelovala na programu financiranom od strane Europske Unije, MEDITS-u (Mediterranean International Trawl Survey) u procjenama demerzalnih resursa. Zahvaljujući Projektu AdriaMed koji je pružio pomoć, sponzorstvo i tehničku pomoć, Kodeks je konačno preveden u Albaniji i stoga široko distribuiran u ribarskim zajednicama. Od iznimne je važnosti primijeniti Kodkes u Albaniji. Kodeks se već razmatra u donošenju nacionalnih zakona o ribarstvu. Brojnost ribolovne flote govori tome u prilog. Posljednjih godina ribarska flota Albanije nije rasla jer se Albanija trudila primijeniti postupan i predostrožan pristup. U Albaniji se trenutno razmatra izmjena zakona, koja bi trebala uvesti zajedničko gospodarenje kao i sustav samouprave luka. Vjeruje se da će ove dvije točke stvoriti bolje uvjete za učinkovitiju primjenu Kodeksa. 35. Prema predstavniku AGCI Pesca iz Italije, Kodeks je pokretačka sila, koju u Italiji konzultiraju podjednako na razini administracije, istraživanja i ribarskih udruga. Naglašeno je Kodeks posebno ističe ponašanje proizvodnog sektora u smislu svijesti ribara i njihova uključivanja u primjenu Kodeksa a ne samo u restrikcije i načine kontrole. Ista ribolovna tehnika može ali i ne mora biti štetna, ovisi o načinu njezina korištenja. Nadalje je primijećeno da mnoga pitanja i sam ishod odgovornog ribarstva ovisi o stavu i naporu ribarskih udruga, koji mogu na neki način odlučiti hoće li ribarstvo biti odgovorno ili ne. Kao korak u ovom smijeru, Skup je obaviješten o činjenici da su u Italiji ribarske udruge postale promotori Kodeksa. 36. Talijanske ribarske udurge traže više prostora u procesu zajedničkog gospodarenja, posebno u donošenju odluka vezanih za zajednice (kroz konzorcije) kao i kod malog obalnog ribolova. To su primjeri implementacije koncepata odgovornog ribarstva. Kodeks je bio centralni element nacionalne Konferencije o Ribarstvu godine u Rimu. AGCI Pesca priprema paket za ribare koji se sastoji od Kodeksa, videa i malog priručnika za svaki brod. Čim se izrada finalizira, paket će se distribuirati među ribarima. Istaknuta je potreba pomaganja naporima proizvođača kroz mehanizme usklađivanja i harmonizacije. Nužno je uspostaviti stalan forum za raspravu na međunarodnoj razini, na konferenciji na kojoj bi se mogli istaknuti problemi vezani za usklađivanje zakonodavnih propisa. Ovo je važno ne samo za Jadran već i za cijeli Mediteranski bazen i okolna područja. Različite zemlje valja tražiti da poštuju zajednička pravila, kako bi se omogućilo korištenje i razvoj odgovornog ribarstva. Ovo je osnova pojačanja ribarstvene ekonomije. Moraju se usvojiti jasniji kriteriji na razini Mediterana, prije svega usmjereni protiv ilegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Konačno, od AdriaMeda je zatražena podrška inicijativi za razvoj bilateralnih i multilateralnih programa koji će ojačati sustav ribarskih udruga. 76

22 Kratak pregled sektora ribarstva u svakoj od zemalja-sudionica sa stanovišta izravno uključenih u ribarstvo (Točka Dnevnog reda br. 7) 37. Pomoćnik ministra Ministarstva poljoprivrede i šumarstva iznio je pregled specifičnih problema u Hrvatskoj. Ribarstvo u Hrvatskoj, koje se sastoji od slatkovodnog i morskog ribarstva i akvakulture, suočava se s nizom proizvodnih, socio-ekonomskih i ekoloških problema. Mnoge okolnosti su uzrok ovakvom stanju: rat ili strukturalne promjene zemalja u tranziciji kao i potpuno novi načini gospodarenja i marketinga. Kako tijekom posljednjih deset godina Republika Hrvatska nije napredovala kako se očekivalo, rezultat je neodgovarajuće stanje ribolova. Preveliko povećanje ribolovnog napora dovelo je do prelova i istodobno do smanjenja ribljih resursa. U hrvatskim kanalima i unutrašnjim vodama, gdje se obavlja koćarski ribolov, ribolovni se napor ne smanjuje ni danas. To dovodi do ugrožavanja juvenilne ribe, što je očito i iz malih duljina riba u ulovu. Hrvatska mora razmisliti o ovom problemu i restriktivno reagirati po pitanju ribolova u kanalima i unutrašnjem moru. Ribolov bi trebalo postupno usmjeriti prema otvorenim vodama Jadrana. 38. Spomenuto je da je u prvoj polovici godine zamijećen pad količine srdele, što je utjecalo na tvornice ribljih konzervi. Sa smanjenjem nekih vrsta prilično se teško nositi zbog teške ekonomske situacije u zemlji, velike konkurencije i neravnopravnog položaja ribljih proizvoda na Europskom tržištu. Nadalje, kako je razvoj akvakulture vidno zanemaren zbog neodgovarajuće makroekonomske situacije, akvakultura nije polučila rezultate poput onih u Grčkoj i Turskoj. Ipak, prirodni geo-morfološki, ekološki i ljudski potencijali Hrvatske pokazatelji su da će se razvijati i uzgoj ribe i uzgoj školjkaša. U posljednje se vrijeme uzgaja i velika pelagična riba (tuna), a ta je aktivnost u stalnom porastu tijekom posljednjih pet godina. Ovaj pokret rezultat je stranih ulaganja koja potječu iz porasta japanskog tržišta sushija i sasjimija. Ipak, očekuje se stagnacija uzgoja tuna budući se moraju poštovati stroge odrednice količine juvenilnih primjeraka tune koji se mogu izlovljavati a koji predstavljaju osnovu uzgoja. Osim ekonomskih razloga, najvažniji motiv za razvoj akvakulture biti će sklad s prirodnim okolišem i koordinacija aktivnosti u obalnoj zoni i otočnom pojasu, te primjena najviših ekoloških standarda. 39. Strateški program izrađen od strane Vlade Republike Hrvatske «Strateški razvoj u 21. stoljeću» zasniva se na kontroliranom ribarstvu kako bi se osigurao dugogodišnji ulov. Ovaj je program odgovoran i racionalan pristup iskorištavanju živih resursa mora. Po pitanju morskog ulovnog ribarstva, ovaj će se program poticati kroz obnavljanje ribarske flote, razvoj infrastruktura i podršku jačanju ribarskih udruga u skladu s europskim standardima. Ostvarenje ovog programa zasniva se na, i ovisi o pretpostavci da će se riblji resursi pojačati stalnom kontrolom i managementom. FAO AdriaMed Projekt mogao bi imati važnu ulogu u promoviranju bilateralnih i multilateralnih istraživanja i programa monitoringa, te bi tako mogao dati svoj doprinos ribarskoj indurstriji na Jadranu. 40. Nadalje, hrvatski je predstavnik dodao da su poželjni daljnji znanstveni napori za bolje razumijevanje biotskih i abiotskih čimbenika ekosustava, odnosa lovac-plijen i konačno inter i intra specijski odnosi s posebnim naglaskom na malu plavu ribu (srdela, inćun, papalina itd.). Razumijevanje i tumačenje ponašanja neke vrste, kao i učinak ribarstva na 77

23 biološke resurse te konačne posljedice po management moraju se dodatno razmotriti. Čovjekova aktivnost u atraktivnim obalnim područjima i njihov učinak na stanje prirodnih bioloških resursa također se moraju dodatno istražiti. 41. Projektu AdriaMed čestitano je na njegovoj ulozi i mjestu. Istraživački napori Republike Italije, te njihovi trajni monitorinzi male plave ribe od zapadne obale do središnje crte Jadranskog mora još od godine posebno su podhvaljeni. Zapaženo je da trenutne procjene mogu biti nepotpune i ograničene u prostoru i vremenu. Vjeruje se, ipak, da će se točnost povećati uvođenjem paralelnog monitoringa demerzalnih i pelagičkih vrsta u istočnom Jadranu, čime će se također pokriti i cijeli bazen. Ova inicijativa AdriaMeda dobila je punu podršku. 42. Bilo bi poželjno da AdriaMed u suradnji s Međunarodnim odborom za zaštitu atlantske tune (International Committee for Protection Atlantic Bluffing Tuna ICCAT) pomogne u povećanju znanja o prirodnim stokovima ove vrste u Jadranu. Konačno, zaključeno je da zapisnik ovog skupa valja široko distribuirati, posebno u zajednice izravnih korisnika resursa. 43. Hrvatski Ceh ribara primijetio je smanjenje količine male plave ribe i povećanje broja ribara, što je djelomično posljedica nemogućnosti zapošljavanja na kopnu. Ribari love u prosjeku dvadeset i četiri tone godišnje, što je znatno manja količina u odnosu na one prije rata. Nakon malog obalnog ribolova, najrašireniji su koćari. Zapaženo je sljedeće: flota opada, veliki je nedostatak infrastruktura, ne postoji kapital koji bi se mogao investirati u ribarski sektor i konačno, trgovina ribom ima prilično neformalnu strukturu. 44. Primijećeno je da se demerzalni resursi smanjuju, dok raste broj neprofesionalnih ribara koji ih izlovljavaju. Lov tuna također uzrokuje probleme, jer se love mladi primjerci i ne poštuju minimalne dozvoljene duljine. Nedostatak monitoringa onemogućava primjenu ribarstvenih zakona, i ribolov u međunarodnim vodama neadekvatno se prati. Hrvatska industrija prerade ribe također je u opadanja, uglavnom zbog nedostatka srdele, što je rezultiralo zatvaranjem nekih pogona. Rečeno je da je uloga udruga ribara nezadovoljavajuće zamišljena u postojećim nacionalnim propisima. Između ostalog, neka rješenja za pomoć ribolovnom sektoru su jeftinije gorivo i poticajne mjere za ulagače. Posebno je naglašena važnost usaglašavanja sa standardima Europske Komisije (EC). Istaknuta je prilika koju je AdriaMed pružio ribarima da iskažu svoje mišljenje. Upravo zahvaljujući tome ribari će pozitivno reagirati spram Projekta i pružiti mu podršku, posebno imavši u vidu da AdriaMed može odista biti od pomoći korisnicima reusrsa. 45. Predstavnici talijanskih ribarskih zadruga izvijestili su prisutne o stanju u talijanskom ribarstvu. Talijanske su ribarske udruge dobro organizirane. Većina, njih 80%, okupljena je u četiri veće asocijacije (Legapesca, AGCI-Pesca, Federcoopesca i UNCI Pesca) te udruge brodograditelja i brodovlasnika (Federpesca). Povijesni pregled ribarstvene politike EU ilustriran je zajedno s promjenama te iste politike, koje su nastale zbog ogromnog porasta ribolovne flote u odnosu na reusrse. Osvrnulo se na Multi-annual Guidance Plans (Višegodišnje planove). To su planovi koje svaka pojedina zemlja članica EU mora posebno podesiti. Svaka zemlja članica mora se povinovati ovim planovima i za 78

24 svaku se ustanovljava stopa smanjenja ribolovne flote. Sudionicima je rečeno da je talijansko Ministarstvo Poljoprivrede i Šumarstva nedavno izvijestilo udruge ribara da je Italija dobila takve fiksne ciljeve za prosinac 2001, nekoliko mjeseci prije konačnog roka. Ukratko je iznesena politika talijanskih udruga ribara. Tijekom posljednjih godina, talijanske ribarske udruge zasnivale su svoj stav i rad na propisima koji su se odnosili na ribolovni napor, zaštitu okoliša, stvaranje morskih parkova, kontrolu kvalitete ribljih proizvoda i ostvarenje tržišnog sustava ovih proizvoda «s markom» koje će kontrolirati sami ribari. 46. Osvrnulo se na dokument Europske komisije o budućnosti zajedničkog gospodarenja ribarstvom među zemljama (Green Paper on the Future of the Common Fisheries Policy) i posebno na zakon 1626/94. Ovaj zakon, koji se isključivo tiče Mediterana, regulira najmanje dozvoljene veličine nekih vrsta, tehničke karakteristike ribolovnih alata i zabranu korištenja nekih od njih. Neki ribolovni alati su iznimke i EC-u je upućen zahtjev za njihovim ukidanjem. Talijanska ribolovna politika trenutno pokušava promovirati mjere gospodarenja koje će ograničavati ribolovni napor, i lovostaj je jedna od ovakvih mjera. Lovostaj se sastoji od prekida dviju ribarstvenih aktivnosti, ribolov s dvije koće (koće u paru) u srednjem sloju vodenog stupca te pridneno koćarenje tijekom trideset dana u komadu tijekom godine, čime se smanjuju dani ribarenja talijanske ribolovne flote. Ovaj je lovostaj obavezan za talijanske brodove koji love na Jadranskom moru. Smatra se da politika lovostaja prilično dobro funkcionira u praksi. Ulovna kvota koju je postavio ICCAT za tunu upitna je jer je premala ( tona mogućeg ulova naspram 5000 tona kvote). Za obnovu flote, stopa izgradnje novih ribarskih brodova regulirana je od strane Europske Komisije i iznosi 130%. Stoga, da bi se izgradio brod od 100 tona, potrebno je uništiti jedan od Po pitanju pelagičkog ribolova male plave ribe, postoji problem velikog broja brodova koji dolaze s juga Italije (Sicilija i Apulia) i ribare u srednjem Jadranu. Problem je uglavnom komercijalne prirode u pogledu logistike broda, na primjer po pitanju ribarskih luka u kojima se iskrcaje ulov i mjesta na kojima se ulov prodaje, jer to znatno utječe na lokalno tržište. Za mali oblani ribolov kritične su situacije uglavnom lokalnog karaktera i vezane su za zagađivanje okoliša, cvatnju algi i pojavu sluzavih nakupina. Školjkarstvo je također pod stresom jer neočekivano visoka smrnost pogađa stokove. Konačno, spomenuta je potreba pojednostavljivanja administrativnih procedura, zakonodavstva i općenito administracije koja je jedan od najvećih neprijatelja ribarima. 48. Predstavnik Albanskog nacionalnog udruženja riboprerađivača izvijestio je sudionike o novoj, tek jednu godinu staroj udurzi iz Albanije. Danas se ukupna proizvodnja ulovnog ribarstva procjenjuje na tona godišnje, 40% čega čini mala plava riba. Također je ukratko iznio stanje albanske ribarske flote. Tijekom posljednjih deset godina, ribarska se flota udvostručila. Brodovi (90% kojih su koćari) su kupljeni u Italiji i Grčkoj za potrebe demerzalnog ribolova kojega je tražilo tržište. Željezni ribarski brodovi izgrađeni u Dürresu i opremljeni starim motorima iz Istočne Njemačke polako nestaju. Bivši talijanski brodovi veličine 10 do 24 metra (duljina preko svega) s dobrim motorima učinkovitiji su i mogu ribariti na dnu dubine metara. Bilo bi iznimno korisno kad 79

25 bi rad AdriaMeda na bazi podataka i statistici albanske ribarske flote mogao pomoći i u identifikaciji veličine i dobre klasifikacije flote. 49. Albanski sudionici primijetili su da se u posljednjih deset godina nacionalna ribarska flota razvijala isključivo na osnovi privatne inicijative, bez ikakve potpore javnog sektora, bilo od strane Države ili međunarodnih donatora ili institucija. Danas se flota sastoji od starih državnih brodova i polovnih brodova kupljenih u Italiji i Grčkoj. Kao rezultat takvog stanja, problem sigurnosti na moru gotovo da je kritičan za većinu flote. Druga važna posljedica koja negativno utječe na resurse je činjenica da čitava flota lovi u plitkim priobalnim vodama. Stoga se, kako bi se poboljšala sigurnost posade na moru i opći uvjeti rada, naglašava potreba obnavljanja flote kao kritični prioritet Albanije. 50. Među mnogim iznesenim prioritetima albanskog sektora ribarstva, neki se mogu ukratko sažeti kao: potreba restrukturiranja i obnavljanja flote, kako je već gore navedeno, a u pogledu čeličnih brodova plan o restrukturiranju valjalo bi dobro osmisliti (ovo će također pomoći pri smanjivanju ribolovnog napora u obalnim vodama); bolja kontrola u ribarstvu posebno po pitanju broja plovila; potrebno je razviti i način poticanja ribarstva ili sufinanciranja operacija; sufinancirani elementi (npr. nafta) trebali bi se ujednačiti na području cijelog Jadrana. Nadalje, naglašeno je da gospodarenje u ribarstvu mora biti koordinirano među zemljama bazena, jer u suprotnom mjere gospodarenja neće biti učinkovite. Projekt AdriaMed trebao bi pomoći u širenju saznanja i tehnologije kroz međusobnu suradnju svih sudionika. Projekt je također pozvan da pomogne plivaričarskom ulovnom ribarsvu, odnosno ulovnom ribarstvu male plave ribe koje je trenutno u kolapsu, kao i da potpomogne određene akcije, mali obalni ribolov i selektivno ribarstvo. 51. Predstavnici slovenskih ribara izvjestili su Skup da u zemlji postoji samo 130 ribara s oko 2500 tona ukupne proizvodnje godišnje. Jedna od mjera gospodarenja ribarstvom koje je usvojila Slovenija je obustava ribolova odnosno lovostaj. Udruga svih ribara postoji tek od lani. Nitko ne želi postati ribarom u Sloveniji, budući su prihodi preniski i stoga postoji sve očitiji nedostatak mladih ribara i investicija. Kao posljedica svega toga, broj ribara opada, i traži se podrška države kroz investicijsku politiku kako ova grana privrede ne bi potpuno propala. Podrška projekta AdriaMed dobro će doći kao pomoć pri promjeni mišljenja i stava države te samih korisnika resursa. Nadalje, nova očekivanja izviru i iz skorašnjeg predviđenog priključivanja Europskoj Uniji. 52. Razmotreni su institucijski aspekti udruga ribara. Predstavnici Ceha ribara (Hrvatska obrtnička komora) naveli su da hrvatske udruge uključuju predstavnike obalnih zona, posebno predstavnike malog obalnog ribolova. Ceh je vezan u sustavu kroz sedam županijskih komora. Postoje cehovi na nižoj razini kao i cehovi rekreacijskih ribara. Kao sastavni dio standardne procedure, zapisnici sa sastanaka cehova šalju se relevantnoj i nadleđnoj instituciji državne uprave u Ministarstvu. Opći cilj je poboljšanje stanja i standarda ribara. Ponovno je navedeno da je jedan od najvećih problema ribara cijena nafte, što su kao problem naveli i njihovi albasnki kolege. U posljednje je vrijeme ceh izlobirao vladu da nastavi subvencionirati naftu. 80

26 53. Predstavnici Talijanske udruge ribara dali su kratak pregled institucijskih aspekata talijanskih udruga ribara. Talijanska udruga sastoji se od oko 1200 kooperanata koji su specijalizirani u pojedinim segmentima ribarstva, poput trgovine, usluga, tehničke pomoći i istraživanja. Svaka udruga strukturirana je kroz mrežu područnih ispostava te centralni ured. Kroz mrežu država dodjeljuje odreženi mandat i zaduženje udruzi, bilo da se radi o zaštiti ili promociji. U Italiji zakon 41/82 koji regulira ribarstvo i akvakulturu priznaje ovu ulogu udruga i kooperanata. 54. Sve četiri asocijacije imaju iste ciljeve, dok razlike mahom leže u kulturološkim vrijednostima. Posljednjih se godina poduzimaju brojni napori kako bi udruge dobile nacionalni status i institucionalnu ulogu. Prema zakonu 41/82, udurge sudjeluju u odboru za gospodarenje, znanstvenom odboru ili koordinaciji odeđenih znanstvenih istraživanja te u odboru za financije. Predstavnici kooperativne udruge prisutni su na ovim odborima. Udruge imaju mandat promoviranja zajedničkog gospodarenja, poput onoga po pitanju školjkaša ili malog obalnog ribolova. Ovaj potonji promoviraju nacionalne uduge koje ujedno imaju i ovlasti garantiranja za sam mali ribolov. 55. Talijanske udruge također sadrže jedinstvene konzorcije putem kojih dolaze do kredita i poticaja Europske zajednice, te putem kojih mogu imati koristi od znanstvenih istraživanja. U Briselu udruge predstavlja Europska udruga EUROPECHE koja okuplja ribarske poduzetnike, te COGECA koja okuplja ribarske kooperante. Ove dvije udruge su međunarodne udruge na razini Europske unije i uključene su u različite procese donošenja odluka kao konzultantno tijelo. Konačno, talijanske ribarske asocijacije imaju institucionalnu ulogu koja je de facto priznata, ponešto slično kao španjolski Cofradías i francuski Proud hommies. Talijanske asocijacije traže više moći kakvu ima Cofradías, poglavito po pitanjima dodjele dozvola ili monitoringa investicija. Stoga je zaključeno da, iako se čine prilično dobro razvijenima, talijanske asocijacije pred sobom još uvijek imaju dug put do ostvarenja svih svojih ciljeva. 56. U Sloveniji ne postoji organizacija na nacionalnoj razini, samo na regionalnoj te udurga malog obalnog ribolova koja je zapravo zasnovana na dobrovoljnoj bazi. Danas je udurga dio obrtničke komore. Uspostavljeno je povjerenstvo koje se bavi ribarstvom, koje bi zapravo trebalo omogućiti kontakt s vladinim institucijama i nadležnom vlašću. Postoji samo jedan ekspert odgovoran za monitoring ribljih resursa. Neprofesionalni ribari još uvijek djeluju i ne postoji odgovarajući mehanizam kontrole njihova rada. Vjeruje se da će komora omogućiti kontakt s relevantnim institucijama vlasti kako bi se počeli rješavati svi problemi. 57. Predstavnici albanskih udurga naveli su da u Albaniji postoje dvije udurge na nacionalnoj razini: Albanska udruga profesionalnih ribara, ustanovljena godine i Albanska uduga brodovlasnika, utemeljena godine, koja objedinjuje trgovce, ribare i vlasnike brodova. Rečeno je da je prilično teško razviti udruge, u svjetlu prošlih iskustava socijalističkih kolektiva i kooperanata. Tek je na početku devedesetih godina prošlog stoljeća omogućena promjena gospodarskog i ekonomskog sustava. Konačno je, čak i prije no što su nastale današnje udruge, postalo moguće stvarati odnose na službenoj razini s talijanskim udrugama: AGCI Pesca, Legapesca, Federcoopesca, Federpesca. S 81

27 AGCI Pesca su oduvijek postojali dobri odnosi, a s Legapesca-om je godine potpisan protokol o međusobnom razumijevanju između dviju udruga. U udruzi industrijskih proizvođača, poduzetnici čine dio članova, jednako kao i ribari i trgovci. Danas dvije udruge obuhvaćaju sve subjekte ribolova u Albaniji. Pokrivaju morsko, lagunarno i slatkovodno ribarstvo. Individualni ribari, koji ribare na unutrašnjim vodama, posebno na tri velika prirodna jezera koja Albanija dijeli s Makedonijom i Crnom Gorom također su prisutni ili imaju svoje predstavnike u udrugama. 58. Rečeno je da je nužno da se udruge ribara konsolidiraju, te potom institucionaliziraju i razviju svoje djelovanje i svoju ulogu. Trenutno se u Albaniji raspravlja o mogućnosti promjene nacionalnog zakona o ribarstvu i akvakulturi kako bi se institucionalizirala uloga udruga. Naglašeno je da Albanski predstavnici smatraju ovaj skup iznimno važnim budući je ovo prva ovakva inicijativa na cijelom Jadranu koja uključuje udruge ribara okolnih zemalja. Nadaju se da će se mreža udruga uspješno razviti, budući da je samo na taj način, kroz suradnju, aktivno sudjelovanje i izmjenu informacija, a time i osnaživanje, moguće odista ostvariti i pokrenuti albanske udruge ribara. 59. Prema gore navedenom, Predsjedavajući je zaključio da bi AdriaMed trebao biti potaknut i ohrabren da nastavi napore u promoviranju suradnje među različitim udrugama. Mišljenje korisnika resursa o sadašnjoj dinamici iskorištavanja ribarstvenih resursa Jadranskog mora (Točka Dnevnog reda br. 8) 60. Fokalna točka projketa AdriaMed za Hrvatsku izrazio je svoje zadovoljstvo sastankom i naglasio značaj susreta proizvođača na regionalnoj razini. Nadalje je naglašeno da ribari imaju vrlo male delegacije. Naglašen je i značaj pokušaja usmjeravanja napora ka zajedničkim procjenama resursa od strane svih zemalja sudionica AdriaMeda. U pogledu socijalnih i ekonomskih pitanja vezanih za ribarstvo, primijećeno je da nacionalna statistika kakva je ona danas nije nimalo zadovoljavajuća. Također je navedeno da su sakupljeni korisni podaci o aktivnosti koćarskog ribolova. Mnogi problemi postoje i dalje, npr. pitanje selektivnosti alata i potreba za usaglašavanjem tehničkih mjera regulacije ribolova. 61. Posebno je naglašeno da se ribarstvo na Jadranu mahom zasniva na zajedničkim resursima, od kojih je 13 vrsta identificirano i usuglašeno od strane nacionalnih ribarstvenih stručnjaka kao vrste koje čine najznačajnije zajedničke stokove (vidi Annex D). Druga bi važna točka bila postizanje zajedničkog zatvaranja ribolovne sezone za ove zajedničke stokove. Općenitije uzevši, trebalo bi biti moguće osigurati monitoring uz pomoć relevantnih agencija, kako bi se osiguralo stalno motrenje, kontrola i nadzor iskorištavanja ovih resursa, koristeći na primjer satelitske snimke. Među brojnim temama vezanim za ribolovne resurse, dvije su naglašene kao posebno važne: potreba za određivanjem opcija gospodarenja za vrlo važno područje Jabučke kotline, te pitanje stanja, posebno na istočnom Jadranu, pelagičkog ribolova. 82

28 62. Prema Institutu za ribarstvo i oceanografiju iz Splita (Hrvatska) biomasa male pelagične ribe, posebno srdele, opada. U ovom slučaju mora se razmotriti nekoliko različitih aspekata. Vjeruje se da bi ova pojava mogla biti povezana sa smanjenjem količine zooplanktona koji je dio prehrambenog lanca pelagičkih resursa. Značaj srdele za ribarstvo Hrvatske posebno je naglasio i predstavnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koji je primijetio da postoji potreba za tona male plave ribe godišnje, pola od čega je potrebno za uzgoj tuna. Predstavnik Laboratorija za biologiju mora i ribarstvo iz Fana (Italija) dodao je da je tijekom posljednjih sedamdeset/osamdeset godina količina ulova male plave ribe na Jadranu stalno pokazivala velike fluktuacije ovih vrsta. Općeniti trend koji se odnosi na izmjenu inćuna i srdele je povećanje populacije inćuna koje ukazuje na smanjenje populacije srdele. Ovakve fluktuacije ne vrijede samo za malu plavu ribu, već i za druge vrste. 63. Raspravljalo se o trenutnom stanju ribolova malih pelagičkih resursa na Jadranu. Pred nešto više od deset godina, populacija inćuna značajno se smanjila. Ovo je dovelo do smanjivanja količine inćuna na Jadranu a samim tim i do znatnog povećanja cijene. Ova kriza nije bila rezultat prelova, već je bila usko povezana s ekološkim i okolišnim čimbenicima koji su uzrokovali smanjenje ukupne količine inćuna i potpuni nestanak inćuna dviju dobnih klasa. Ova je pojava uzrokovala ozbiljnu krizu. Populacija inćuna ostala je relativno mala nekoliko godina i potom se polako počela oporavljati. Tijekom posljednje tri godine, oporavak se prilično ubrzao. Danas inćuna ima u velikoj količini, možda više no što ga je u prosjeku bilo tijekom posljednjih trideset godina. Može ga se naći u prilično velikim količinama gotovo bilo gdje na Jadranu. Općenito, stok se sastoji do jedinki koje nisu posebno velike. Velike jedinke mogu se naći samo u centralnom dijelu Jadrana ili na otvorenom moru. S druge strane, pojavljivanje inćuna duž talijanske obale je fascinantno. Jata se mogu pronaći pomoću eho-detektora i mreže se mogu spustiti na odgovarajuće mjesto, i gotovo je sigurno da će se napuniti inćunima srednje veličine. 64. Srdela je, s druge strane, bila prilično brojna prije deset godina. Srdela, koje u Italiji imaju manju tržišnu vrijednost nego inćun, nije primarni interes talijanskih ribara. Njihov je interes prvenstveno inćun. Srdela se lovila samo ukoliko su postojali kupoprodajni ugovori s Francuskom ili Španjolskom. Tada se lovila kako bi se prodala riboprerađivačkim industrijama van zemlje. Stok srdele ima negativan trend fluktuacije, odnosno tijekom posljednjih deset godina stok srdele bi opadao kako bi rastao stok inćuna. Ova spoznaja ne znači da je srdela nestala, budući je godina pokazala dovoljno velike raspoložive količine srdele duž talijanske obale. Ovu srdelu srednje veličine nitko ne lovi, jer ne postoji nikakav interes za izlovom ove ribe. Općenito gledavši, zapaženo je da je broj juvenilnih srdela u Apulii veći u posljednje vrijeme u odnosu na njihovu brojnost prije nekoliko godina. Iako srdele nema na nekim područjima sjevernog i srednjeg Jadrana, čini se da je brojna na južnom dijelu bazena. Ulov srdele na Jadranu ne bi trebalo smatrati zabrinjavajućim budući je uzrokovan trenutnim opadanjem veličine stoka. Ova je riba pokretna i pokazuje migracijsko ponašanje. Ukoliko je nema na nekim područijma danas, to je uglavnom zbog migracija, čak i ako je ukupna količina ribe manja no što je bila prije pet godina. 83

29 65. Pozvalo se na tehnički sastanak AdriaMed-ove radne skupine za plavu ribu koji je održan u Splitu (listopad 2000), na kojem je zamijećeno da količina ulova srdele u odnosu na procijenjenu biomasu nije tolika da bi ugrožavala sam resurs. Osnovni je problem što fluktuacije male plave ribe ne ovise o ljudskoj aktivnosti niti o ribarenju i ribolovnom naporu već više o ekološkim čimbenicima. Danas se srdela noće u većoj količini naći na jugu, ispod Gargana, van područja koja su dostupna ribarima sa sjevernog i srednjeg Jadrana. Razmotrene su mogućnosti suradnje talijanskih i hrvatskih ribara kako bi se odredio i potvrdio položaj srdele, njihova veličina i količina ulova. Predstavnica IOR-a je ponovila svoju zabrinutost zbog male količine srdele na lokalnim ribolovnim područjima. Identifikacija i rasprava o zajedničkim i prioritetnim temama na području Jadrana koje se mogu provesti u okviru AdriaMed Projekta (Točka Dnevnog reda br. 9) 66. Rezimirane su teme o kojima se raspravljalo. Diskusija se usmjerila na pitanja postavljena od strane predstavnika ribarskih udruga. Naglašena je potreba za školovanom posadom, strojarima, kapetanima i glavnim ribarima u Albaniji. Uspostava Jadranske mreže udruga ribara određena je kao važan korak koji se mora poduzeti. 67. Potreba za koordiniranim gospodarenjem u ribarstvu ponovno je naglašena od strane predstavnika AGCI Pesca. Treba razmotriti jedinstvene i harmonizirane mjere gospodarenja ribarstvom i ribljim resursima. Postoji potreba promoviranja sustava koordiniranog gospodarenja i ribarstvene politike na razini bazena. Dugoročno gledajući, možda će postojati potreba i za uspostavljanjem sub-regionalnog tijela. Mediteranska regionalna institucija je GFCM. Prisustvo sastancima GFCM-a smatra se nužnim, makar i kao promatrači. U današnje vrijeme GFCM ne predviđa sudjelovanje nacionalnih organizacija. Postoji nada da ni jadranska mreža mogla biti početna točka za izbor predstavnika, a mogućnost koju je stvorio AdriaMed može poslužiti kao regionalna organizacija kroz koju će biti moguće obratiti se takvim tijelima. 68. Svi sudionici sastanka složili su se kako postoji potreba za osnovnim znanjem o postojećim udrugama ribara i njihovu ustroju i načinu rada na području Jadranskog bazena. Stoga je AdriaMedu upućen zahtjev za razmatranjem mogućnosti pripreme preglednog dokumenta koji bi objasnio ulogu i način rada udruga kako bi se promovirala organizacija sličnih udruga u drugim zemljama. 69. Nadalje, tehnički dokument koji bi se koristio kao referentan po pitanju tehničkih mjera gospodarenja usvojenih od strane različitih Jadranskih zemalja bio bi iznimno koristan. Ovo bi olakšalo razumijevanje elemenata koje valja uskladiti. 70. Mreža Jadranskih udruga ribara trebala bi pomoći poticanje vlada ka poduzimanju mjera protiv zagađenja okoliša, poput smanjenja rizika od ugljikovodika. Na primjer, mogle bi se poduzeti mjere povećanja sigurnosti prijevoza nafte ili opasnih tvari morem. Konačno, razmotrila se potreba za zajedničkim planovima gospodarenja migratornih i zajendičkih stokova. 84

30 Sinteza rasprave (Točka Dnevnog reda br. 10) 71. Sudionici su raspravljali i usaglasili se oko Memorandumu sa skupa, koji će sažeti sve najvažnije teme naglašene na skupu. Memorandum je dat u Annexu G ovog izvješća. Regionalna mreža korisnika resursa Jadrana i njihovih predstavnika (Točka Dnevnog reda br. 11) 72. Sudionici su se usaglasili da valja poduzeti mjere za osnivanje mreže udruga ribara Jadranskog bazena. Kako bi se osigurao početni protok informacija među dijelovima mreže kao i između mreže i AdriaMed-a, predloženo je da nacionalni predstavnici (Fokalne Točke) Projekta pomognu u uspostavljanju i olakšavanju sustava komuniciranja. 73. Predloženo je da jedna ili dvije osobe iz udruge ribara u svakoj pojedinoj zemlji budu kontakt osobe. Udruge iz zemalja koje sudjeluju u AdriaMed-u naznačit će nacionalnog predstavnika i kontakt osobe Razno (Točka Dnevnog reda br. 12) 74. Sudionici su informirani od strane Sekretarijata da će konačan nacrt dogovorenog Memoranduma biti poslat svakom sudioniku. Period od deset do petnaest dana bit će ostavljen za komentare. Tek nakon toga Memorandum će biti dovršen, objavljen i distribuiran. 75. FAO-vom AdriaMed Projektu zahvaljeno je na organiziranju ovakvog skupa. U ime svih sudionika, Predsjedavajući je ovaj sastanak ocijenio povijesnim, te sastanak na kojem je sudjelovala većina zemalja Jadranskog bazena. Dogovoreno je da će se u okviru iduće godine organizirati idući sastanak ovog tipa, kako bi se ocijenio napredak po pitanjima istaknutima tijekom ovog sastanka. Sudjelovanje Pomoćnika Ministra Ministarstva Poljoprivrede i Šumarstva tijekom cijelog sastanka zapaženo je i pohvaljeno od strane svih sudionika. 85

31 Annex A: Lista sudionika Albanija Aleksander Flloko Udruga profesionalnih ribara Albanije Rruga Zenel Baboci Nº 3 Tirana, Albanija Tel: Fax: aflloko@abissnet.com.al Nazmi Kokomani Nacionalna udruga riboprerađivača Dürres, Albanija Tel: Fax: Zeqir Taga Udruga profesionalnih Albanskih ribara Laiga Nº 4 Rr Skenderbej c/o Fishery Research Institute Dürres, Albanija Tel: Fax: Besim Troplini Nacionalna udruga riboprerađivača Dürres, Albanija Tel: Fax: Hrvatska Orjen Blasov Zadruga Ribarska sloga Kali, Pašman, Hrvatska Tel: ribarska-sloga@zd.hinet.hr Kajo Bočkaj dogradonačelnik Splita Tonči Božanić Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Komiža, Hrvatska Tel/Fax: Ante Fabijanić Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Otok Pag Simuni Kolan, Hrvatska Tel/Fax: Vlasta Franićevič Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava ribarstva Ulica Grada Vukovara, Zagreb, Hrvatska Tel: vlasta.franicevic@zd.hinet.hr Miki Gamulin Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Molo Bonda BB Jelsa, Hrvatska Tel: Stjepan Jukić Peladić Institut za oceanografiju i ribarstvo Split S. Ivana Meštrovica, Split, Hrvatska Tel: Fax: jukic@izor.hr Ivan Katavić Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Ivana Lučića, Zagreb, Hrvatska Tel: Fax: ivan.katavic@mps.hr Svjetlana Krstulović Šifner Institut za oceanografiju i ribarstvo Split S.Ivana Meštrovica, Split, Hrvatska Tel: sifner@izor.hr 86

32 Andro Kumarić Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Ruđera Boškovića Split, Hrvatska Tel: Fax: Ivona Marasović Institut za oceanografiju i ribarstvo Split S.Ivana Meštrovica, Split, Hrvatska Tel: Fax: marasovic@izor.hr Miljenko Milohnić Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Dubrovačka KRK, Hrvatska Tel: Fax: orka.krk@hi.hinet.hr Antun Pavlović Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Peljeski Put Ston, Hrvatska Tel: Fax: Slavko Šarić Županijska udruga ribara - Hrvatska obrtnička komora Ivana Lenkovića Senj, Hrvatska Tel: Petar Sindičić Hrvatska obrtnička komora Ilica Zagreb, Hrvatska Tel: Fax: cehovi@ok.hr Gorana Sinovčić Institut za oceanografiju i ribarstvo Split S.Ivana Meštrovica, Split,Hrvatska Tel: Fax: sinovcic@izor.hr Danilo Skoko Ceh ribara Hrvatska obrtnička komora Spliska Pula, Hrvatska Tel: / Fax: capir@pu.hinet.hr Tomo Vodopija Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, odjel ribarstva Filip Jakov Zadar Zrinsko Frankopanska Zadar, Hrvatska Tel/Fax: 00023/ Italy Marcello Apicella Konzul Republike Italije Obala MNP 10/ Split, Hrvatska Tel: consulitalsplit@tel.hr Giampaolo Buonfiglio AGCI Pesca Via Angelo Bargoni, Rome, Italy Tel: Fax: agci.pesca@tiscalinet.it/abuonf@tin.it Gilberto Ferrari Federcoopesca Via de Gigli d Oro, Rome, Italy Tel: Fax: gferrari@federcoopesca.it Corrado Piccinetti Laboratory of Marine Biology and Fisheries Viale Adriatico 1/N Fano (PS), Italy Tel: Fax: cpiccinetti@mobilia.it 87

33 Massimo Russiello UNCI Pesca Via Gregorio VII, Rome, Italy Tel: Fax: Patrizia Putalivo FAO AdriaMed Project Corso Umberto I, Termoli (CB), Italy Tel/fax: Slovenija Loredano Glavic Slovenska komora poljoprivrede i šumarstva, odjel ribarstva Riba d.o.o. IZOLA Dantejava Izola, Slovenia Tel: / Fax: loredano.glavic@ribaizola.si FAO Alain Bonzon FAO FIPP - International Institutions and Liaison Service (Room F420) Viale delle Terme di Caracalla Rome, Italy Tel: Fax: alain.bonzon@fao.org FAO-AdriaMed Fabio Massa FAO AdriaMed Project Corso Umberto I, Termoli (CB), Italy Tel/fax: fabio.massa@fao.org Piero Mannini FAO AdriaMed Project Corso Umberto I, Termoli (CB), Italy Tel/fax: piero.mannini@fao.org 88

34 Annex B: Govor Pomoćnika Ministra Republike Hrvatske Dame i gospodo, cijenjeni gosti, dragi kolege i prijatelji okupljeni u AdriaMed Projektu! Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Uprave za ribarstvo. Želim Vam svima ugodan i produktivan boravak u Splitu. Dozvolite mi, prije svega, nekoliko riječi o hrvatskom moru i trenutnom stanju hrvatskog ribartsva. Nadam se da će to biti moj doprinos boljem razumijevanju i komunikaciji, sa zajedničkim naporima, u cilju pravilnog korištenja resursa u cijelom Jadranu. Još od antičkih vremena, Hrvatska je bila usko povezana s Jadranskim morem, koje ju je odredilo kao Europsku, podjednako koliko i Mediteransku zemlju. More je bogatstvo svake pomorske zemlje. To je «izvorište» obalnih i otočnih stanovnika, koje ih je čuvalo i jačalo u godinama kriza, ratova i drugih poteškoća koje su često pogađale ova područja. Tijekom stotina godina, stanovništvo je vezalo svoju sudbinu i opstanak s ribolovom. Njihov je ribolov postao i ostao njihov način života i, iznad svega, način razmišljanja, način koji ne razumiju uvijek predstavnici lokalne Uprave. Poznato je da su Hrvati dali veliki doprinos razvoju ribarstva (Puretić i drugi izumi). Još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća nalazimo se među prvima koji su uveli intenzivan uzgoj riba u Mediteranu. Tako je i ribarski san postao stvarnost. Sada imaju, makar i teoretsku, alternativu izlaganju svojih života otvorenom moru, alternativu koju njihovi očevi nisu imali. Kontrolirani uzgoj kao alternativa ili zamjena ulovnom ribarstvu pojavljuje se u vrijeme smanjivanja bioloških resursa, i može zamijeniti i omogućiti obnavljanje prirodnih stokova. Stanje hrvatskog ribarstva Hrvatsko ribarstvo, kako slatkovodno tako i morsko, uključujući akvakulturu, suočava se s brojnim problemima poput same proizvodnje, te socio-ekonomskih i ekoloških aspekata. Uzrok ovakovom stanju može se povezivati s različitim okolnostima: rat ili strukturne promjene zemlje u tranziciji, kao i potpuno novi načini gospodarenja i marketinga. Tijekom posljednjih deset godina Republika Hrvatska nije napredovala kako se očekivalo. Povećanje ribolovnog napora doživjelo je eksploziju, a istovremeno su se smanjili poglavito demerzalni resursi. Obnavljanje migratornih vrsta u posebnoj je opasnosti. U kanalima i unutarnjim vodama, gdje se koriste ribolovni alati, povećan je ulov i stoga su posebno pogođeni juvenilni stadiji. Hrvatska je primorana razmišljati o ovim problemima i vrlo strogo reagirati protiv ribarenja u kanalima i unutarnjem moru i polako usmjeravati ribolov na otvorene vode Jadrana. U prvoj polovici godine zamijećen je drastičan pad srdele i riboprerađivačka industrija suočila se s velikim problemima. Smanjenje ribarstvene produktivnosti nekih vrsta posebno je teško podnijeti usljed tereta ekonomske situacije u zemlji, kompeticije i neravnopravnog položaja ribljih proizvoda na Europskom tržištu. 89

35 U isto vrijeme, razvoj akvakulture gotovo da je zanemaren, vjerojatno usljed neodgovarajućeg makorekonomskog ozračja koje akvakultura ima bez ulaganja. Stoga hrvatska akvakultura nije doživjela afirmaciju poput grčke ili turske. Srećom, vjerujemo da naši prirodni geo-morfološki, ekološki i ljudski potencijali mogu garantirati da će Hrvatska moći napredovati i na području uzgoja riba i na području uzgoja školjkaša. Jedna od najsvjetlijih strana hrvatskog ribarstva u posljednje vrijeme je tov velike pelagičke ribe petogodišnje aktivnosti tova tuna su u punom zamahu. Ovaj pokret je izravna posljedica vanjskih ulaganja koja su pratila japansko tržište sushija i sashimija, iako se očekuje i moguća stagnacija usljed strogih ograničenja na ulov juvenilne tune. Najznačajniji element u razvoju akvakulture, osim ekonomskih razloga, bit će njezin sklad s prirodnim okolišem i koordinacija aktivnosti u obalnom i otočnom pojasu, kao i visok stupanj ekoloških standarda. Što dalje? Strateški program razvijen od strane Vlade Strateški razvoj u 21. stoljeću zasnovan je na kontroliranom ribarstvu kako bi se osigurao dug period lova, što znači odgovoran i racionalan pristup korištenju živih bogatstava mora. Kao primarna aktivnosti, stimulirat će se kroz obnavljanje ribarskih brodova, razvoj infrastrukture i poticanje stvaranja udruga ribara, sve u skladu s europskim standardima. Ostvarenje Projekta ovisi o pretpostavci da će se biološki resursi osnažiti kroz stalnu kontrolu i monitoring. Očekujemo da će FAO Adria-Med Projekt potaknuti bilateralna i multilateralna istraživanja i programe monitoringa, te da će dati svoj doprinos ribarstvu Jadrana. Svjesni smo da su daljnji istraživački napori u razumijevanju biotskih i abiotskih čimbenika iznimno važni, uključujući odnose lovac-lovina i, konačno, inter i intra-specijske odnose među malim pelagičkim vrstama (srdela, inćun, papalina itd.). Povećano razumijevanje i interpretacija ponašanja neke vrste, kao i učinak neodgovarajućeg ribolova na živa bogatstva, u konačnici će utjecati na opcije managementa ribarstva. Moraju se razmotriti i ostale aktivnosti u iznimno atraktivnoj obalnoj zoni, kao i njihov utjecaj na živa bogatstva i prirodne resurse. Mjesto i uloga AdriaMed Projekta Konačno, s velikim poštovanjem, željeli bismo čestitati mjestu i ulozi FAO-AdriaMed Projeka i istraživačkim naporima Republike Italije, te njihovim trajnim monitorinzima male plave ribe od zapadne obale do središnje crte Jadranskog mora još od godine. Svjesni smo da njihove procjene mogu biti nepotpune, posebno u procjenama distribucije vrsta u vremenu i prostoru te po pitanju reproduktivnog potencijala populacije datih vrsta. Vjerujemo da će ove procjene biti točnije nakon što se uvede paralelni monitoring u istočni Jadran; stoga podupiremo ovu inicijativu AdriaMed Projekta. Pored toga, naša urgentna potreba i interes je završiti sve potrebne znanstvene studije koje mogu povećati naše razumijevanje naglih i neočekivanih promjena u stokovima male plave ribe, posebno srdele. Istaknuli smo naš interes za buduće programe koji će uključivati istraživanja uzroka opadanja pupulacije ove vrste u Jadranu. Vjerujemo da će AdriaMed u 90

36 suradnji s Međunarodnim odborom za zaštitu atlantske tune (International Committee for Protection Atlantic Bluffing Tuna ICCAT) biti od iznimnog značenja za povećanje znanja o prirodnim stokovima ove vrste u Jadranu. Želio bih da sve zemlje-članice prihvate i razviju istraživačke napore u smijeru razvoja ekološki i siocio-ekonomski održivih ribarstvenih strategija. Želio bih da rezultati ovog sastanka budu korisni svima nama, poglavito ribarima i njihovim obiteljima koje su u najužoj vezi s morem. Kad jednom budu postignuti, ciljevi AdriaMed Projekta bit će velik doprinos tržištu i potrošačima. Dr.sc. Ivan Katavić, Pomoćnik Ministra Uprava za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 91

37 Annex C: Dnevni red 1. Pozdravni govor predstavnika lokalne Uprave 2. Otvaranje sastanka i odabir Predsjedavajućeg i njegova zamjenika 3. Usvajanje Dnevnog reda i pripreme za sastanak 4. Ciljevi sastanka 5. Kratka prezentacija AdriaMed Projekta i izvještaj sudionicima o rezultatima najvažnijih aktivnosti 6. Ocjena Kodeksa Odgovornog Ribarstva od strane korisnika resursa Jadrana 7. Kratak pregled sektora ribarstva u svakoj od zemalja-sudionica sa stanovišta izravno uključenih u ribarstvo 8. Mišljenje korisnika resursa o sadašnjoj dinamici iskorištavanja ribarstvenih resursa Jadranskog mora 9. Identifikacija i rasprava o zajedničkim i prioritetnim temama na području Jadrana koje se mogu provesti u okviru AdriaMed Projekta 10. Sinteza rasprave 11. Regionalna mreža korisnika resursa Jadrana i njihovih predstavnika 12. Razno 92

38 Annex D: Geografske gospodarstvene jedinice Jadranskog mora Karta prikazuje granice Gospodarstvenih jedinica Jadranskog mora a i b kako ih je inicijalno odredio GFCM (puna crta) te predložene promjene (isprekidana crta). (Izvor: AdriaMed The Geographical Management Units of the Adriatic Sea. Paper presented at the GFCM-SAC Working Group on Management Units, Alicante, 23 th -25 th January 2001, GCP/RER/010/ITA/OP-02. Dostupno na World Wide Web-u na adresi OP-02.pdf) 93